Što odraslu osobu čini odraslom osobom? Postoji li unaprijed definirana dob? Recimo, kad napuniš 18 godina i službeno postaneš punoljetan u većem dijelu svijeta? Ili možete proći kao odrasli tek nakon što ostvarite određeni broj unaprijed odabranih obreda prelaska u odraslu dob? Hipoteka, brak, posao od 9 do 17, dvoje djece, monovolumen i vlastiti krov nad glavom?
Pa, znanost ima odgovor i čini se da je istina manje jasna, prenosi IFL Science. Čini se da najnovije istraživanje sugerira da ne postajemo potpuno formirani odrasli dok ne dosegnemo tridesetu – iako se kao i u pubertetu, umnjacima i gubitku nevinosti, točna dob razlikuje od osobe do osobe.
Razlog zbog kojeg su znanstvenici prepoznali naše tridesete kao ulaznu točku u odraslu dob je posljedica opsega promjena, posebno u mozgu, koje se događaju u kasnoj tinejdžerskoj dobi i tijekom dvadesetih.
Na primjer, naši se neuroni nastavljaju razvijati, povezivati i rafinirati u našem trećem desetljeću, čak i ako se glavnina promjena dogodila u našoj srednjoj tinejdžerskoj dobi. (A može se i dalje mijenjati i nakon našeg tridesetog rođendana.)
Te promjene mogu utjecati na naše ponašanje, pa čak i na našu sklonost razvoju mentalnih zdravstvenih stanja poput shizofrenije. Da uzmemo primjer shizofrenije, prosječna dob početka je kasna tinejdžerska godina do ranih dvadesetih godina kod muškaraca i kasnih dvadesetih do ranih tridesetih godina kod žena.
– Ono što zapravo kažemo jest da imati definiciju kada prelazite iz djetinjstva u odraslu dob izgleda sve apsurdnije – rekao je Peter Jones, profesor neuroznanosti sa Sveučilišta Cambridge, novinarima na Akademiji medicinskih znanosti u Oxfordu u Velikoj Britaniji.
Ova ideja da se djetinjstvo zaustavlja s 18 godina poprima veliku privlačnost u posljednje vrijeme, a člankom objavljenim u časopisu Lancet Child & Adolescent Health prošle godine se tvrdi da razdoblje života koje nazivamo adolescencijom traje puno duže nego što većina nas shvaća.
Pojam ‘adolescencija’ prvi je put opisan u radu iz 1904. godine koji je objavio psiholog G. Stanley Hall pod nazivom ‘Adolescencija’. Riječ je definirala kao ‘fazu života koja se proteže između djetinjstva i zrelosti’. Većina nas povezuje ovu fazu s tinejdžerskim godinama, no ona može početi već s 10 godina, kažu istraživači, kada neke djevojke počnu ulaziti u pubertet.
Nastavlja se, objašnjavaju, ‘i do dvadesetih godina’, dok se tijelo i mozak nastavljaju razvijati, a društveno-ekonomski uvjeti (rastući troškovi stanovanja, nestabilno tržište rada i studentski dugovi) odgađaju tradicionalne putokaze za odraslu dob ( partnerstvo, roditeljstvo i ekonomska neovisnost) i produljuju razdoblje ‘poluovisnosti’, odnosno adolescencije.
Slično tome, nedavna istraživanja neuroznanosti sugeriraju da je stavljanje vremenske oznake na odraslu dob (18 godina i više) staromodan način gledanja na stvari.
Ispada kako je život doista najbolja učionica. Tim psihologa ispitivao je ljude sve dobi o brojnim životnim pitanjima, ocjenjujući sposobnost pojedinca da usvoji tuđe gledište, proširi stavove, primjenjuje znanje iz drugih područja, predviđa promjenu i slično. Znanstvenici su otkrili da su u najstarijim grupama ljudi dobivali najviše bodova, a najbolja rješenja su imali oni starosti od 60 do 90 godina, pišu 24sata.
