Hrvatska bi sljedećeg ljeta napokon mogla dobiti helikoptersku hitnu medicinsku službu. Ministarstvo zdravstva, naime, 10. ožujka 2021. planira objaviti javno nadmetanje za uspostavu HHMS-a, a planirani početak rada te službe bio bi 1. srpnja. HHMS će pritom imati četiri baze – u Splitu, Rijeci, Zagrebu i Osijeku – a cijeli taj posao, koji bi se s pružateljima helikopterskih usluga sklopio na tri godine, procijenjen je na 135 milijuna kuna, odnosno 18 milijuna eura bez PDV-a.
HHMS bi na raspolaganju bio 24 sata sedam dana u tjednu, a procjena troškova izrađena je na bazi 4500 sati leta. Prema dokumentaciji Ministarstva iz prethodne informacijske obavijesti za projekt helikopterske hitne medicinske službe u RH, a koja je od jučer dostupna zainteresiranim gospodarskim subjektima, procjena troškova HHMS-a za riječku regiju iznosi 40,5 milijuna kuna, za splitsku 56 milijuna kuna, za zagrebačku 2,5 milijuna kuna i osječku 18 milijuna kuna. Od odabranog ponuditelja očekuje se da osigura odgovarajuće helikoptere sukladno tehničkoj specifikaciji, prikladne za HHMS i letačku posadu odnosno pilote. Ministarstvo će pak osigurati medicinsko osoblje, liječnike, medicinske tehničare i medicinske sestre.
U dokumentaciji se navodi da se za HHMS, kao i u većini zemalja članica EU, za dnevne operacije preporučuje tročlana posada koja se sastoji od jednog pilota, medicinskog tehničara i liječnika hitne medicine. Medicinski tehničar imat će dvostruku ulogu, s jedne će strane pomagati liječniku u mjestu hitne intervencije ili po potrebi tijekom leta, ali on će pomagati i pilotu tijekom leta kao HHMS tehničar-član posade. Odabrani operater HHMS-a imat će obvezu osposobiti medicinskog tehničara za ovu drugu ulogu. Za noćne operacije preporučuje se četveročlana posada koja se sastoji od dva pilota, medicinskog tehničara i liječnika hitne medicine.
Predmet nabave bit će podijeljen na grupe pa će jedan ponuditelj moći ponuditi jednu grupu, odnosno bazu, ili sve grupe. Baza će u svakoj od četiri regije biti uspostavljena na aerodromu u državnom vlasništvu, sa smještajnim objektima za posadu i hangar za helikopter koji omogućava linijsko održavanje. Baze su dizajnirane tako da osiguraju brzi odgovor na hitne pozive pa stoga tijekom dana posada mora biti u zraku u roku od najviše pet minuta nakon oglašavanja alarma. Tijekom noći posada mora biti u zraku u roku od koji ne smije prijeći 15 minuta nakon oglašavanja alarma.
Ministarstvo će jednom mjesečno plaćati fiksnu naknadu za operacije HHMS-a, a varijabilne naknade će se također mjesečno obračunavati po radnoj minuti letenja helikoptera. Predviđeni su i penali koje bi operater plaćao u slučaju ako, primjerice, ne poštuje rokove za vrijeme polijetanja. A određivanju hitnosti, odnosno upotrebi HHMS-a, odlučivat će liječnik koji se nalazi u medicinskoj prijavnoj-dojavnoj jedinici na broju 194. Helikopteri će pak morati imati medicinske uređaje i opremu, koji ne smiju biti stariji od dvije godine. Tako će morati imati defibrilator, transportni mehanički ventilator, aspirator, dva perfuzora (infuzijska pumpa s brizgalicom) te nosila. Helikopter mora pružiti i mogućnost transporta inkubatora za siguran prijevoz novorođenčadi.
U Hrvatskoj trenutačno ne postoji namjenska hitna helikopterska medicinska služba. Tijekom posljednjih petnaestak godina Hrvatsko ratno zrakoplovstvo primarni je partner u pružanju usluge helikopterskog prevoženja. Povremeno, kada sredstva HRZ-a nisu raspoloživa, za bolničke letove koristili su se helikopteri MUP-a i Vladin zrakoplov. Ministarstvo zdravstva je 2015. na četiri mjeseca uspostavilo HHMS na području Rijeke i Splita u pilot-projektu koji je prije svega financiran kreditom Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Projekt HHMS-a tijekom turističke sezone na području Dubrovačkoneretvanske županije pokrenut je 2016., a organizirale su ga i financirale lokalne vlasti, MUP i Ministarstvo zdravstva. Inače, timovi županijskih zavoda za hitnu medicinu 2019. godine imali su više od 770.000 intervencija
Preporučena putna brzina helikoptera mora biti najmanje 120 čvorova, a sposobnosti preleta najmanje 240 nautičkih milja plus rezerva, piše Večernji.
