Jeste li ikad pogledali fotografije svojih roditelja kad su bili vaših godina i čudili se sličnosti? Ili se pitate zašto ne sličite na njih iako imate polovicu svakog od njihovih gena?
Pogledajte tvrdnje u nastavku (mitove ili činjenice) i utvrdite gradivo o tome znate li zaista kako geni vaših roditelja utječu na vas.
1. Mit ili činjenica: Boja očiju, tip kose ili pjegice dolaze od vaših roditelja – imate jednake šanse za dobivanje maminih zelenih očiju kao i očeve smeđe oči
Odgovor: Mit. Vjerojatnije je da će se neke značajke prenijeti.
– Svi imamo dvije kopije svakog gena, po jednu naslijeđenu od svakog roditelja. Ipak, neki su geni dominantniji od drugih, što određuje fizičke karakteristike s kojima ćete završiti – kaže Catherine Waalkes, genetičarka i znanstvenica za razvoj genetičkih proizvoda u CRI Genetics, tvrtki za testiranje DNA.
– Dominantni gen ima prednost nad recesivnim, pa će biti izražen ako je prisutan. Primjerice, tamna kosa dominira nad plavom ili crvenom, a kovrčava kosa nad ravnom – kaže Waalkes. To objašnjava zašto ste dobili očeve dominantne smeđe oči i dominantne kovrčave lokne vaše majke.
2. Mit ili činjenica: ‘Sportski gen’ je nasljedan
Odgovor: Činjenica – do određene mjere.
Na atletske performanse utječu i geni i čimbenici okoliša. Određeni naslijeđeni geni određuju stvari koje utječu na vaše sposobnosti, poput broja određenih mišićnih vlakana koja pomažu u snazi. Ali čimbenici kao što su vaša izloženost sportu (je li vaša obitelj igrala sportove), pristup dobrom treniranju i objektima u školi i koliko ste predani svom sportu, imali su jak utjecaj, prema američkoj Nacionalnoj medicinskoj knjižnici.
3. Mit ili činjenica: Ako moja majka ima BRCA gen, i ja ga imam, što znači da ćemo oboje vjerojatno razviti rak dojke
Odgovor: Mit – donekle. Njezin rizik nije vaš rizik, ali vaš rizik može biti povišen.
Nije to samo zato što vaša mama ili tata imaju BRCA gen kao i vi, ljudi s BRCA genom imaju 50 posto šanse da ga prenesu na svoju djecu. I iako, ako imate BRCA gen, on uvelike povećava rizik od raka dojke i drugih vrsta karcinoma, to ne znači da ćete definitivno razviti bolest, kaže Nacionalni institut za rak. Jedno veliko istraživanje pokazalo je da je 72 posto žena s BRCA 1 genom i 69 posto koje nasljeđuju BRCA 2 razvilo rak dojke do 80. godine života. To znači da 28, odnosno 31 posto, nije.
Međutim, ako bilo koji od vaših roditelja ima BRCA gen, možda ćete odlučiti da želite proći genetsko testiranje kako biste bolje procijenili svoj rizik i odlučili kako želite s tim postupati. Neke žene s BRCA genom odluče se na mastektomiju kako bi smanjile šanse za rak, no to nije nužno jedina opcija, kaže dr. Robert Nussbaum, glavni medicinski službenik Invitae, tvrtke za genetsko testiranje.
– Imati BRCA 1 ili 2 mutaciju definitivno ne znači da biste trebali na operaciju. To bi moglo značiti povećani broj pregleda ili pregledi s alternativnim metodama otkrivanja, poput MRI uz mamografiju – kaže dr. Nussbaum. Trebali biste usko surađivati sa svojim liječnikom kako biste utvrdili razinu rizika od raka dojke i koje sljedeće korake je najbolje poduzeti, a koji se uvelike razlikuju za svaku osobu.
4. Mit ili činjenica: Otisci prstiju jedna su od rijetkih stvari koje se ne nasljeđuju
Odgovor: Ovo je pomalo trik pitanje. Oni su jedinstveni za vas, ali vaši su roditelji imali doprinosa.
Nitko na svijetu nema otisak prsta koji je identičan vašem. Ali genetika igra ulogu u tome kako izgleda vaš. Vaši roditelji prenose gene koji kontroliraju opći oblik vaših grebena i zavoja na prstu, ali svi su sitni detalji (mnoge ih je teško vidjeti bez mikroskopa) potpuno jedinstveni za vas, prema Uredu za znanost i društvo sa Sveučilišta McGill.
5. Mit ili činjenica: Osobine ličnosti se nasljeđuju
Odgovor: Činjenica, do određene mjere.
– Istraživanje osobina ličnosti malo je teže proučavati od fizičkih atributa, jer i okolina u kojoj ste odgajani igra ulogu – tvrdi Dennis Grishin, doktorand iz genetike i genomike na Sveučilištu Harvard. Prema trenutnim procjenama, genetika i čimbenici okoliša (npr. odgoj, obrazovanje itd.) približno jednako doprinose određivanju vaše osobnosti, dodaje. Velikih pet osobina ličnosti (otvorenost prema iskustvu, savjesnost, ekstraverzija, ugodnost i neurotičnost) imaju snažnu genetsku komponentu, objasnio je.
6. Mit ili činjenica: Vaše preferencije prema hrani nasljeđuju se
Ako ste jedan od mnogih koji misli da korijandar ima okus sapuna, zahvalite roditeljima. Istraživanje na gotovo 30.000 ljudi u časopisu Flavor pratilo je korijandarov sapunast okus kod određenog gena koji nemaju svi, što objašnjava zašto neki ljudi doživljavaju normalan okus biljke, a nekima je on neukusan. Druge studije otkrile su gene za receptore okusa koji utječu na slatke, slane, kisele, ljute i gorke preferencije.
7. Mit ili činjenica: Ako sam trudna, mogu se testirati da vidim koje gene ili stanja ću prenijeti svojoj djeci
Odgovor: I jedno i drugo je istina. Možete testirati određene stvari, ali ne možete sve predvidjeti.
Ako je vaš liječnik spomenuo genetsko testiranje, on vjerojatno misli na nešto što se naziva ‘carrier screening’. Time se testiraju vrlo specifični geni, ali ne i svi geni koji mogu pridonijeti kasnijim bolestima, uključujući cističnu fibrozu, bolest srpastih stanica i Tay-Sachsovu bolest, prema Američkom koledžu opstetričara i ginekologa, prenose 24sata.
– Mnogi zdravi ljudi nositelji su neispravnih gena od kojih se ne razbole, ali mogu uzrokovati genetske bolesti kod svoje djece, a sveobuhvatan ‘carrier screening’ nositelja istražuje oko 300 takvih gena – kaže Grishin. Dakle, ako nosite neispravan gen koji potencijalno može rezultirati ozbiljnim zdravstvenim problemima ili velikom invalidnošću vaše bebe, to možete saznati – ali genetsko testiranje ne može vam reći hoće li zdravstveni profil vašeg djeteta odražavati vaš izgled, ili hoće li sigurno razviti neku specifičnu bolest. Ipak, malo informacija o vašim mogućnostima za dijete s genetskim poremećajem moglo bi vam pružiti mir, piše Woman’s day.
