Milijarder i filantrop Bill Gates nedavno je u podcastu “Ask Big Questinos”, u kome zajedno s glumicom i spisateljicom Rashidom Jones odgovara na neka od gorućih pitanja današnjice, upozorio na mogućnost nove pandemije.
– Nadam se za 20 godina, ali moramo pretpostaviti da bi se to moglo dogoditi i za tri godine. Postoji razumna vjerojatnost da će se svijet suočiti s nečim sličnim u sljedećih 10 ili 15 godina – ustvrdio je Bill Gates. Pandemija koronavirusa nije iznenadila Gatesa koji već godinama govori o takvoj prijetnji. Gostujući 2015. godine na TED Talks, upozorio je da SAD, ali i ostale zemlje nisu spremne za pandemiju. – Ako bilo što ubije više od 10 milijuna ljudi u sljedećih nekoliko desetljeća, to će najvjerojatnije biti visoko zarazni virus, a ne rat. Ne projektili, već mikrobi – upozorio je tada Gates.
Epidemiolozi i dužnosnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) već godinama upozoravaju na pojavu i moguću pandemiju neke nove nepoznate visoko zarazne bolesti često nazivane “bolest X”.
– Svake se godine pojavi bar jedna nova bolest koja prijeđe sa životinja na čovjeka. Ljudi su oduvijek bili na udaru novih patogena, no čini se da se nikad prije taj proces nije odvijao tako brzo kao danas – ustvrdio je još 2006. godine epidemiolog Mark Woolhouse sa Sveučilišta Edinburgh.
AIDS, ebola, marburška hemoragijska groznica, Zika i Lassa groznica, SARS, MERS, svinjska i ptičja gripa, samo su neke od pedesetak novih bolesti koje su u posljednjih 50 godina prešle sa životinja na ljude zahvaljujući “okretnim” zoonotskim virusima. U njihovu preskakanju sa životinja na ljude uvelike im je pomogao sam Homo sapiens svojim intervencijama u okolišu, osobito krčenjem tropskih šuma. Šume pokrivaju otprilike trećinu kopna na Zemlji, ali ih se nemilosrdno siječe pa se tako svake minute krči područje šuma veličine 35 nogometnih igrališta.
Tome treba dodati i klimatske promjene, jer insekti koji prenose zoonotske bolesti šire svoj domet i sele se na nova područja, a ne treba zaboraviti ni sve učestalije kontakte ljudi s divljim životinjama te ilegalnu trgovinu egzotičnim vrstama baš kao i intenzivno poljodjeljstvo. Tu je i razvijeni zračni promet koji omogućava brza putovanja i na najudaljenije destinacije, a virusima otvara mogućnost da praktički u 24 sata doputuju s jednog na drugi kraj našeg planeta.
Virusi na našem planetu žive milijunima godina, mnogo dulje od Homo sapiensa. Kod sisavaca i ptica ima oko 1,6 milijuna virusa, od kojih bi oko 700.000 moglo imati potencijal da zaraze ljude. No, njih svega 250 identificirano je kod ljudi. Ostali čekaju, još nisu napravili odlučan iskorak prema ljudima.
Glavnina novih virusa koji izazivaju bolest kod ljudi evoluira iz životinjskih patogena, a pokazuje se da je taj prelazak sa životinja na ljude mnogo vjerojatniji na područjima gdje postoje česti kontakti između ljudi i divljih životinja. Stoga je najvjerojatnije da će se nove bolesti pojaviti u Srednjoj Africi, amazonskom bazenu i jugoistočnoj Aziji.
Tehnički gledano, virusi su na granici živoga i mrtvog svijeta te su im za reprodukciju nužni živi domaćini.
– Koji je razlog postojanja virusa? Pronaći domaćina kako bi preživio. Jer virusi se ne mogu razmnožavati bez žive stanice. Potrebne su im osjetljive biljke, životinje, ljudi – a onda postaju sve problematičniji kada prijeđu na novu vrstu – rekao je za Financial Times Peter Piot, direktor Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSHT). Jedan od najpoznatijih svjetskih lovaca na viruse koji je 1976. godine otkrio zloglasni virus Ebola, Peter Piot proljetos se zarazio koronavirusom i jedva preživio covid-19. I on je poput Gatesa zabrinut da pandemija covida-19 nije posljednja koju ćemo doživjeti.
Ipak, iskustvo iz pandemije koronavirusa trebalo bi pomoći čovječanstvu da se bolje pripremi za nalet neke nove bolesti.
– Sljedeća bolest bit će ‘manje destruktivna’ jer ćemo uvježbati svoj odgovor na nju. Naši alati za testiranje bit će puno bolji. Nećemo biti tako glupi drugi put – smatra Bill Gates. Pripremama za iduću pandemiju uvelike bi trebao pomoći Global Virome Project (GVP) čiji je cilj tijekom deset godina istraživanja identificirati većinu virusa koji bi potencijalno mogli izazvati epidemije kod ljudi. GVP je nastavak je projekta PREDICT u sklopu kojeg znanstvenici tijekom osam godina otkrili oko 1000 dotad nepoznatih virusa.
– GVP je u osnovi je usmjeren na to da otkrijemo viruse prije nego što nam dođu i ugroze nas. Stoga je cilj da sastavimo sveobuhvatnu bazu podataka o virusima. Da smo imali te podatke, zauzdali bismo covid-19 još u listopadu 2019. godine – rekao je Dennis Carroll, voditelj Global Virome Projecta.
Stvaranje kataloga podataka svih potencijalno opasnih virusa bit će skup posao. Carroll procjenjuje da bi trebalo oko 1,6 milijardi dolara i najmanje 10 godina da se otkrije 75 posto od 1,6 milijuna virusa ili, ako se uspiju prikupiti sredstva, oko tri milijarde dolara za hvatanje 90 posto virusa.
Iako stvaranje baze potencijalno opasnih virusa mnogo košta, korist od takvog pothvata je neusporedivo veća, piše Jutarnji.
