29.4 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Znanstvenik Rudan o znanstveniku Laucu: Dosta toga ipak ne vidi i ne...

Znanstvenik Rudan o znanstveniku Laucu: Dosta toga ipak ne vidi i ne razumije, ali on se i dalje drži svojih teza

Znanstvenik Igor Rudan oglasio se na društvenoj mreži:

“Latinska izreka “Primum nil nocere”, ili “Primum non nocere”, temeljna je misao usađena u svakoga tko je bilo gdje u svijetu zaslužio diplomu studija medicine. Ono što prvo nauče budući liječnici jest da, koliko god iskreno žele nekome pomoći, i u kolikim god problemima se njihovi pacijenti nalazili, najprije trebaju svojim znanjem osigurati da pacijentu ne nanesu još veću štetu.

Članovi Znanstvenog savjeta Vlade Republike Hrvatske koji su liječnici vjerojatno će, stoga, već intuitivno biti konstruktivni i pomagati gdjegod mogu, a pritom paziti da ne čine štetu i ne pogoršaju već ionako tešku situaciju. A da bi se dovoljno razumjelo krizu COVID-19, trebalo bi godinama učiti i baviti se medicinom, virologijom, javnim zdravstvom, epidemiologijom, imunologijom, infektologijom, poznavati rad farmaceutske industrije i zdravstvenih sustava.

Posvetivši se sprječavanju i liječenju virusnih i bakterijskih upala pluća u male djece u siromašnim zemljama, tijekom svoje karijere morao sam se školovati u većini tih područja biomedicine. Ako imalo razmislite o tom problemu, koji također nastojimo riješiti cjepivima, uvidjet ćete da se radi o području medicine u kojem su sva nabrojana znanja doista važna i potrebna.
Zanimljiva je, međutim, u ovoj krizi pojava pojedinaca iz drugih struka u medijskom prostoru, koji nemaju ta znanja, ali svejedno nastupaju s nevjerojatnom sigurnošću u ono što pričaju. Meni je u njihovim nastupima očito sve što oni sami ne vide i ne uzimaju u obzir, a toga je uvijek jako puno. Pitam se uvijek kako ne brinu da svojim nepoznavanjem ovih područja znanosti ne učine neku štetu.

Pročitao sam večeras ovu tešku prepisku između dva moja prijatelja koju dijelim ovdje, a u ovako tragičnoj situaciji za Hrvatsku. Iz nekog razloga, koji je meni doista nedokučiv, Gordan Lauc – koji je doista pionir glikobiologije u svjetskim razmjerima, i čiji je rad u tom području bez ikakve sumnje izuzetno vrijedan – odlučio je u ovoj krizi vrlo aktivno komentirati pandemiju nove zarazne bolesti.

Iako je u početku doprinos svakog vrsnog znanstvenika u javnom prostoru bio dobrodošao, ne znam zašto se Gordan vremenom počeo ukapati u hipoteze koje su odudarale od mišljenja ostatka znanstvene zajednice, posebno epidemiologa.

Kada bi nam se u zraku pojavio neki bojni otrov, osobno se doista ne bih usudio postaviti sam protiv cijele zajednice (bio)kemičara, ako bi svi oni govorili nešto drugačije od mene. Ne bih se ukopao sam niti protiv cijele zajednice (astro)fizičara, kada bi prema nama jurio meteor. Povukao bih se i pokušao bolje razumjeti što to svi oni zajedno jasno vide, a ja ne vidim.

Još manje bih se usudio savjetovati javnost o temama kojima se drugi bave puno dulje. Pogotovo kada bi postojala mogućnost da zbog mog neznanja netko tko me prati pogrešno procijeni opasnost, pa mu time učinim štetu.

Zato, pustimo sada sve drugo na stranu, jer je doista puno manje bitno. Izvor najveće štete za Hrvatsku u ovoj pandemiji bilo je općeprisutno javno potcjenjivanje drugog vala pandemije tijekom rujna, listopada i početka studenog, kao i negiranje učinkovitosti epidemioloških mjera prevencije. Sve drugo je danas sporedno. Velika je većina epidemiologa još od svibnja ukazivala na veliku opasnost od drugog vala, te pozivala na velik oprez, što bolju pripremu i pojačanje svih djelotvornih mjera.

Gordan je krajem listopada i početkom studenog pogrešno procijenio opasnost od drugog vala. To je učinio jer ne može razumjeti transmisijsku dinamiku virusa, niti znati precizno procijeniti epidemiološki kontekst, kada o tome nije učio. Koristio je podatke čiju narav i vjerodostojnost u specifičnim okolnostima nije dovoljno dobro razumio. Zato je iz njih izveo zaključke koji su bili pogrešni, a prema kojima je drugi val u Hrvatskoj do sada već trebao proći, a ne nas mučiti još mjesecima. I to je zbilja sve.

Zato je samim početkom studenog govorio o “brzom padu rasta”, najavljivao da je Zagreb već “praktično riješio drugi val, a ostatak Hrvatske bi trebao slijediti za njim”, i da se “već vidi svjetlo na kraju tunela”. Govorio je da ne možemo nikako, niti teorijski, imati 5000 zaraženih u jednom danu u Hrvatskoj. A mi smo ih jučer praktično imali, jer je uz već potvrđenih 4500, za još mnoge testiranje bilo odgođeno, a bili bi pozitivni. Dakle, Gordan nema epidemiološko znanje potrebno za procjenu trenutne tragične stvarnosti u Hrvatskoj.

Brojni su mu znanstvenici u Znanstvenom savjetu, kao i na društvenim mrežama, pokušavali u dobroj namjeri objasniti da dosta toga ipak ne vidi i ne razumije, ali on se i dalje drži svojih teza. Mjesec dana kasnije, imamo strašno tešku situaciju u Hrvatskoj. Doista jako tešku. Točno onakvu, kakvu je on proglašavao teorijski nemogućom prije mjesec dana, a u to je uporno nastojao uvjeriti sve oko sebe. Svaki savjetnik može pogriješiti u procjeni, pa će ga ostali ispraviti, nije to neobično, pogotovo u ovako kompliciranoj krizi. No, čini mi se da bi svatko u nekom trenutku trebao znati zastati i razmisliti o svojoj ulozi, možda se malo i odmoriti, kako barem ne bi nastavljao činiti štetu, ako je možda čini.

Srećom, Gordan nije jedini član znanstvenog savjeta. S drugim članovima – Andrejom Ambriović Ristov, Petrom Klepac, Brankom Kolarićem, Ozrenom Polašekom, Josipom Carom i Nenadom Banom, Vladi RH uporno i strpljivo nastojim još od samog početka pandemije na sastancima znanstvenog savjeta vrlo precizno objasniti situaciju u svijetu i Hrvatskoj, kao i sve opcije koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju. U Znanstvenom savjetu imamo i članova čiji su stavovi o pandemiji u suprotnosti od najnovijih znanstvenih spoznaja, ali nas sedmero od početka činimo sve u okvirima mogućeg da bi se u skladu sa znanstvenim dokazima zaštitili životi što većeg broja naših građana dok čekamo na cjepivo.

To činimo jer sada već postoji dovoljno znanstvenih dokaza diljem svijeta da bolja kontrola pandemije znači i lakšu kontrolu svih ostalih društvenih izazova, a potcjenjivanje pandemije vrlo brzo dovodi i do brojnih drugih problema. Dobra kontrola pandemije ne čini ekonomiji štetu, nego joj pomaže. Vidjeli smo to ovoga ljeta u Hrvatskoj. Ali, tko to još uvijek ne razumije, bojim se da će to moći shvatiti već u narednim mjesecima, koji će za Hrvatsku biti jako teški”, napisao je Rudan.

Lauc objasnio zašto misli da je koronavirus sezonalan i kako se treba paziti

Najnovije

Još iz rubrike