20.4 C
Zagreb
Naslovnica Hrvatska Jakelić je s tajnog maila članovima HUP-a poslao pismo u kojem vrijeđa...

Jakelić je s tajnog maila članovima HUP-a poslao pismo u kojem vrijeđa svoje prijaviteljice

Predmet spolnog uznemiravanja djelatnica HUP-a tužiteljstvo je nakon prijave Višnje Ljubičić proslijedilo tužiteljstvu u Osijek, gdje je Bernard Jakelić imao formalno prijavljeno prebivalište, ali čiji je i on bio zaposlenik, pa je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova na to odmah upozorila DORH.

Izrazila je sumnju u objektivnost postupanja tamošnjeg tužiteljstva pa je predmet vraćen u Zagreb, ali to je trajalo nekoliko mjeseci. Nadalje, iz odbačaja kaznene prijave vidljivo je da je tužiteljstvo naložilo policiji samo da ispita žrtve, ali ne i osumnjičenog zlostavljača. To su samo neki od rezultata ishoda postupka kojim su zgrožene žrtve koje su prijavile Jakelića za spolno uznemiravanje.

Za komentar cijelog slučaja pitalo se i Višnju Ljubičić, pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, koja je i dostavila izvještaj tužiteljstvu.

– Pravobraniteljica je obavezna podnijeti prijavu nadležnom tužiteljstvu uvijek kada u obavljanju svojih poslova sazna za povredu odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova s obilježjima kaznenog djela, ali nema ovlasti niti mogućnosti utvrđivanja počinjenja kaznenog djela. S obzirom na to da je iz anonimne prijave proizlazila sumnja u kazneno djelo, pravobraniteljica je dostavila presliku pritužbe DORH-u na daljnje postupanje – navodi se u odgovoru V. Ljubičić. I ona ističe da je utvrđeno postojanje elemenata kaznenog djela. Osvrnula se i na tromjesečni rok za prijavu.

– Ovakav zakonski koncept zasigurno odvraća žrtve od prijavljivanja spolnog uznemiravanja i ohrabruje zlostavljače, pa je 2019. ukazano da bi takva kaznena djela trebalo progoniti po službenoj dužnosti. Nadalje, pravobraniteljica nije mogla a niti smjela utjecati na volju žrtava da daju ili ne daju privolu za kazneni progon, već je sukladno zakonu žrtve obavijestila o njihovim pravima – navodi se u odgovoru V. Ljubičić, koja na neke zakonske nedostatke, kako kaže, upozorava već godinama.

Kako pak neslužbeno se doznaje, nakon što je sve dospjelo u javnost, ustanovilo se da je na jednom službenom laptopu HUP-a napisano pismo koje difamira i vrijeđa prijaviteljice, a kasnije je to pismo s anonimne mail adrese odaslano članovima HUP-a. U povijesti tog dokumenta ustanovilo se da je autor tog pisma Bernard Jakelić, pa je i o tome obaviještena policija.

Petnaest bivših i sadašnjih zaposlenica HUP-a koje terete bivšeg zamjenika direktora Bernarda Jakelića za spolno uznemiravanje šokirano je činjenicom da je DORH odbacio kaznenu prijavu koju je u njihovo ime u ožujku podnijela pravobraniteljica Višnja Ljubičić. Neke od njih razmišljaju o tome da iskoriste zadnju zakonsku mogućnost i preuzmu privatni progon Jakelića. Za odluku nemaju previše vremena – moraju je donijeti u roku od osam dana od primitka rješenja o odbačaju kaznene prijave protiv Jakelića.

DORH je, podsjetimo, odbio kaznenu prijavu protiv Jakelića uz obrazloženje da po iskazima koje su žrtve dale policiji ima elemenata kaznenog djela spolnog uznemiravanja, ali su Jakelića propustile prijaviti u propisanom zakonskom roku unutar tri mjeseca od počinjenja djela. S tom istom zakonskom preprekom mogle bi se suočiti i one koje se odluče goniti ga privatnom tužbom. To je potvrdila i odvjetnica Ines Bojić, koja ima značajno iskustvo u zastupanju žrtava spolnih delikata, a i odvjetnica je nevladine udruge B.a.B.e.

– Da, imamo ozbiljan problem s rokovima koje naše zakonodavstvo propisuje kad je posrijedi uznemiravanje na radu bilo da se radi o spolnom uznemiravanju ili o zlostavljanju na radu (mobbing), i na taj sam problem već u više navrata i javno upozoravala. Kazneni zakon kaže da se ta kaznena djela progone po zahtjevu, što znači da ih DORH ne progoni po službenoj dužnosti.

Onaj tko to ne zna, vrlo će teško to povezati s relevantnom odredbom Zakona o kaznenom postupku koji zaista kaže da je za kaznena djela koja se progone po zahtjevu i po privatnoj tužbi predviđen rok od tri mjeseca od saznanja o počinjenju unutar kojeg se moraju prijaviti. Ako se prekorači taj rok, DORH će odbaciti prijavu – kaže Ines Bojić. Taj zakonski rok je, tvrdi odvjetnica, u slučaju spolnog uznemiravanja neprihvatljivo kratak i apsurdan.

– Kad pogledate pokret #MeToo, onda vidite da se žene žrtve spolnog uznemiravanja ili težih spolnih nasrtaja odvaže izaći s priznanjima da su bile žrtve tek nakon čitavog niza godina – kaže odvjetnica.

Ines Bojić ističe da spolno uznemiravanje ne treba brkati s nekim drugim težim oblicima invazije u spolu kao što su bludne radnje i silovanje, koje se progone po službenoj dužnosti i za koje postoje duži rokovi za kaznenu prijavu. Za slučajeve spolnog uznemiravanja, pojašnjava, karakteristično je da je ono uvijek neželjeno od strane žrtve, a vrlo često su to neukusne i spolno konotirane verbalne upadice, dodiri i tako dalje, a koje vrijeđaju dostojanstvo osobe koja im je izložena.

Ines Bojić ističe da je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova također ovlaštena osoba za podnošenje kaznenih prijava za spolno uznemiravanje te da je to propisano Zakonom o pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. – Ona je u ovom slučaju podnijela kaznenu prijavu i odbačena je. Očigledno je da tužiteljstvo samo žrtvu smatra ovlaštenom osobom za prijavu spolnog uznemiravanja – rekla je.

Način da se pomogne žrtvama spolnog uznemiravanje jest promjena 156. članka KZ-a koji definira spolno uznemiravanje, i to na način da se iz stavka 3. izbaci odredba da se kazneni progon za to djelo pokreće “na zahtjev”. – Na taj način bi za progon toga kaznenog djela po službenoj dužnosti bio nadležan DORH i rokovi za njegovu prijavu ne bi više bili ograničeni na tri mjeseca, nego bi bili dulji – rekla je Bojić.

A saborska zastupnica platforme Možemo! i članica saborskog Odbora za pravosuđe Sandra Benčić rekla je da će u Saboru predložiti zakonske izmjene kako bi se uklonio ovaj nerazumno kratak zakonski rok za prijavu spolnog uznemiravanja, piše Jutarnji.

Najnovije

Još iz rubrike