Sada to izgleda ovako: pronađete, recimo, ozlijeđenog goluba na ulici. Nazovete Dumovec, oni ga pokupe od vas i voze u ZOO vrt, gdje ga doktorica Ingeborg Bata, koja tamo radi, pregleda. Ako ona ili njen kolega Jadranko Boras procijene da će se oporaviti, onda golub dok ne ozdravi ostaje u Maksimiru, a potom se pušta na slobodu. Ako pak oni zaključe da se zbog ozljede ne može vratiti u divljinu, prelazi na skrb udruzi koju Inga vodi, AWAP-u, koja zbrinjava divlje životinje. Njima ZOO Zagreb, tvrdi njegovo vodstvo, plaća za brigu o životinjama koje prelaze na njihovu skrb.
No taj model će uskoro biti prošlost. U srpnju ove godine administrativno je počeo projekt u sklopu kojeg bi se, ako sve bude u redu, prvog dana rujna iduće godine u Zagrebu trebalo početi graditi oporavilište za divlje životinje. Bit će smješteno u Dumovcu, i pod upravom tog skloništa. Bit će prvi takav objekt u našoj zemlji u kojem će se privremeno smjestiti divlje životinje. Osim za one ozlijeđene, koje donose građani, tamo će se pobrinuti i za one koje je zaplijenila carina, policija ili komunalci.
Zgrada će imati prizemlje i kat: u prizemlju će se smjestiti psi, tako da će se kapaciteti Dumovca (neki bi rekli: konačno!) povećati i to za 40 bokseva. Na prvom katu nalazit će se 18 prostorija za divlje i egzotične životinje.
– One će omogućiti znatno bolje uvjete za intenzivnu skrb o mladunčadi i odraslim jedinkama šišmiša, sitnih sisavaca, ptica grabljivica i sova, ptica pjevica, gmazova…. Oporavilište će imatii i grijane prostorije za držanje egzotičnih vrsta ptica i sisavaca te izolaciju velikih zvijeri. Bit će tamo i dvije karantene: jedna za ptice opremljena hepa filterom i druga za ostale životinje. Novi objekt oporavilišta moći će pružiti skrb za 338 životinja te za preko 30 zaštićenih vrsta životinja – ističe Damir Skok, ravnatelj ZOO Zagreb, u čijem su sastavu Dumovec te Spomengaj.
Pojašnjava kako će se u oporavilištu zbrinjavati sve ozlijeđene, iscrpljene ili oduzete zaštićene divlje vrste, a ono će se sastojati od specijaliziranih prostora za oporavak šišmiša, ptica, gmazova, ali i čovječjih ribica. Ovisno o vrsti i mogućnostima, životinje nakon oporavka ili okončanja postupka mogu biti puštene u prirodu ili smještene u nekoj drugoj instituciji. Projekt je težak nešto malo više od 22 milijuna kuna, od čega se dio financira iz Fondova EU:
– Drago nam je da se s ovim projektom kreće, jer on Zagrebu zaista treba, kako bi se i dalje moglo pomagati divljim životinjama. Uz to, posebno smo ponosni na činjenicu da se pri projektiranju odmah pazilo na zaštitu prirode. Na krovu će se postaviti fotonaponske ćelije, tako da će objekt sam “proizvoditi” dio energije koja mu je potrebna – zaključuje Skok, piše Jutarnji.
