Privremeni izvještaj o globalnoj klimi Svjetske meteorološke organizacije (WMO) već na temelju podataka od siječnja do listopada ove godine, dokazuje da se i 2020. uklapa u sve gore stanje s klimatskim promjenama. Priopćenje WMO-a je dramatično.
“Klimatske promjene nastavljaju svoj nemilosrdni pohod i u 2020., koja je na putu da postane jedna od tri najtoplije godine otkako je (meteoroloških) mjerenja”, navodi se u priopćenju.
WMO konstatira kao gotovu činjenicu da je desetljeće koje završava za manje od mjesec dana, bez premca najvruće na svijetu koliko već čovječanstvo pamti, a da su zatopljenjem zahvaćena i mora.
“Vrućina u oceanima je na rekordnim razinama, više od 80 posto svjetskih mora u nekom trenutku bilo je izloženo tijekom 2020. valovima vrućine morskih voda s širokim posljedicama po ekosustave u morima, koji odranije trpe od povišene kiselosti zbog upijanja CO2 u vodu”, stoji dalje.
“Prosječna globalna temperatura u 2020. je oko 1,2°C viša od predindustrijskih prosjeka (1850-1900.)”, objavio je generalni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
On navodi da su šanse da se već do 2024. probije granica globalnog zatopljenja od 1,5°C, “najmanje oko 20 posto”. Riječ je o točno onoj granici globalnog zatopljenja koju su zemlje potpisnice Pariškog klimatskog sporazuma prije pet godina zacrtale kao onu granicu koju će apsolutno nastojati spriječiti zbog katastrofalnih posljedica po Zemlju i čovječanstvo ako bi globalno zatopljenje išlo dalje od toga.
Kako je riječ o privremenom klimatskom izvještaju za ovu godinu, temeljenom na podacima za 10 mjeseci ove godine, u njemu se ne navode mnogi detalji koji se inače navode u godišnjim izvještajima. Zanimljiva je, međutim, priložena karta svijeta s označenim područjima u ovisnosti o visini natprosječnih temperatura.
Na toj karti Hrvatska se većim dijelom svog teritorija nalazi u području označenom porastom prosječnih temperatura od između 1°C i 2°C, a tek manjim dijelom u području s manjim porastom od 1°C.
Posljednjih pet godina niz znanstvenih prognoza o klimatskim promjenama diljem svijeta za Hrvatsku je navodilo vrlo neugodan razvoj stanja. Od dugotrajnih, pa i poljoprivredno i prirodno neodrživih suša, zbog po nekoliko dana u nizu s temperaturama višima od 40°C, do snažnih i učestalih klimatskih ekstrema (vrućine, hladnoće, oluje) koji bi, kako se predviđa, iz godine u godinu sve snažnije utjecali na smanjenje BDP-a diljem svijeta, prenosi N1.
