Vježba disanja: Napravite je dvaput dnevno i nećete ni znati što je stres

Foto: Unsplash

Znojni dlanovi i ubrzan rad srca neki su od najčešćih fizičkih odgovora na stres, a dobra je vijest da je sve neželjene pojave stresa moguće kontrolirati disanjem, kaže psihologinja i autorica knjige Heart Breath Mind (Srce, dah i um) dr. Leah Lagos.

– Prvo treba shvatiti što nam stres fiziološki čini. Puls nam skače, a mozak dobiva signal da tijelo kreće ili u obranu ili u bijeg. Mišići se jače stežu i slabi nam sposobnost donošenja odluka. Mijenja se i varijabilnost otkucaja srca (HRV), odnosno vrijeme između jednog i drugog otkucaja srca, koje se smanjuje – objasnila je Lagos za Shape.

Ona je nedavno zajedno sa istraživačima sa Rutgers Sveučilišta otkrila da sistematsko pravilno disanje u trajanju od dvadeset minuta – a koje se provodi dvaput dnevno – može značajno ublažiti stres, smanjiti puls i krvni tlak i pojačati gore spomenuti HRV.

– Za ovu se vježbu diše u rezonantnoj ili idealnoj frekvenciji, što je oko šest udisaja u minuti. A sljedeći put kad vam se dogodi nešto stresno brže ćete se toga osloboditi, jer ste tijelo uvježbali da tako reagira – kaže Lagos.

Dokazano je, napominje, i da ova metoda poboljšava raspoloženje, popravlja fokus, pomaže za bolje spavanje, podiže energiju i čini nas općenito otpornijima.

Većina ljudi udiše četiri sekunde i izdiše šest sekundi, bez stanke između. Dišete tom brzinom dvije minute (postavite tajmer), i , a onda to tako da prvo kroz nos udahnete, pa kroz stisnute usne izdahnete, kao da pušete na nešto vruće. Dok u glavi odbrojavate četiri sekunde za udisaj i šest sekundi za izdisaj, usredotočite se na protok zraka koji ulazi kroz nos i izlazi kroz usta.

– Kad završite, vjerojatno ćete biti opušteniji i budniji. Takvo disanje provodite po 20 minuta dva puta dnevno i otkucaji srca će vam se smanjiti što znači da srce više neće biti pod velikim naporom, zbog čega je odmah i zdravije – kaže Lagos. Kad srce ne radi pod opterećenjem, ističe ona, možemo se baviti istom razinom tjelesne aktivnosti ali sa puno manje napora.

Da, jer se već nakon 20 minuta vježbe u mozak šalje više kisika i krvi, prenosi Večernji.

– Brzo ćete primijetiti veću koncentraciju i bolji fokus, a moći ćete i donositi objektivnije odluke – zaključila je Lagos, što bi moglo pomoći da, iako starimo, mozak dulje ostaje u odličnoj formi. A baš je to fokus za iduća istraživanja istraživanja dr. Lagos i tima istraživača sa Rutgers Sveučilišta u New Jerseyju.

Facebook Komentari