Damir Skok: Ne trebaju nam Zoološki kakvi su nekad bili. Pogrešno je zatočiti životinju i onda je izlagati kako bi se ljudi zabavili

sdr

Ravnatelj ZOO Zagreb Damir Skok defitivno malo koga ostavlja ravnodušnim: dok ga neki vide kao heroja koji spašava životinje sa zagrebačkih ulica i svima im nastoji pomoći, drugi mu zamjeraju cijeli niz stvari. Između ostalog i njegovu funkciju. Sve više jača stav dijela javnosti da su ZOO vrtovi prostori u kojima su životinje zatočene i da nam kao takvi nisu potrebni.

– Slažem se da nam ne trebaju Zoološki kakvi su nekad bili. Apsolutno je pogrešno otići u divljinu, zatočiti životinju i onda je izlagati kako bi se ljudi zabavili. O tome ne moramo ni govoriti, jer je samo po sebi jasno da je to moralno pogrešno. Meni je takvo što odbojno. No, vrtovi su danas ipak nešto drugo. Za početak, imamo životinje koje se u divljini ne mogu snaći i ne možemo ih samo tako prevesti negdje i ostaviti tamo da pokušaju preživjeti – kaže Skok.

Pojašnjava kako je ono što se radi jednostavno: s obzirom da je ta životinja rođena i odrasla u zatočeništvu, jasno je da mora ostati u ZOO. No, nastoji joj se osigurati najbolje: nema više malih nastambi. Moderni prostori, osim toga, osiguravaju životinjama prostor za zaklon, što prije nije bio slučaj.

– Mnogo puta su mi ljudi znali prigovarati da nigdje u nastambi ne vide životinju. No, to tako treba biti. Ima životinja koje vole ljude, naviknute su na njih i neprestano ih se vidi. Druge su pak povučenije, vole se skriti i moraju imati prostora za svoju privatnost – ističe Skok.

Pojašnjava i to da danas ZOO vrtovi imaju važnu ulogu istraživanja i zaštite vrsta. Recimo, među istraživačkim poslovima su im trenutno posebno važni oni vezani za čovječju ribicu. Imaju ih 11 i do njih su došli prirodnom nepogodom, odnosno, kada su one isprane iz podzemnih voda. Vraćanje nije bilo moguće, pa su ih smjestili u ZOO i od tada pomno proučavaju njihovo ponašanje.

– Sva promatranja su neinvazivna. Ne nanosimo im nikakvu bol niti nelagodu, samo ih promatramo. Moramo znati što više o njima, kako bismo ih jednog dana, ako se pokaže potreba za tim, mogli zaštiti u prirodi. Ako ne znamo ništa o njima, pa ni to što im smeta, kako da ih spasimo ako se dogodi problem? – smatra Skok i podsjeća nas da je zagrebački zoološki član Europskog udruženja zooloških vrtova (EAZA), koji ozbiljno radi na vraćanju životinja u divljinu. Naravno, ne napamet: vrste koje su urgožene i pred istrebljenjem vraća se u divljinu onda kada je to sigurno. Nitko neće vratiti, primjerice, krdo u kakvu polupustinju, ako je sve puno krivolovaca, okolo bjesni rat, uništava im se stanište…

– U prirodi se moraju stvoriti potrebni uvjeti da bi bilo smisla vratiti životinje. No, na taj sam dio posebno ponosan, jer nema ništa bolje nego kad znaš da se uspjelo sačuvati i zašititi vrstu, pripremiti nekoliko životinja na povratak u divljinu i onda ih pustiti. Što se nas u Maksimiru tiče, mi tome doprinosimo koliko možemo. No, nemojte zaboraviti važnu stvar kod životinja u Zagrebu, koju mi radimo: k nama dolaze ozlijeđene divlje životinje. Mi to izliječimo, pokrpamo, spasimo i svaka koja se može vratiti u divljinu, odlazi od nas – dodaje Skok, koji najavljuje novosti u Vrtu kojim upravlja. U planu je nastavak modernizacije, u sklopu kojeg će se urediti nastamba za risa, medvjeda i dabra. Uz to će se urediti forenzički laboratorij, a na red će konačno doći i morski lavovi. Kada se njima napravi novi životni prostor, u Vrt će stići pingvini.

– U planu je urediti novu, veću nastambu za vukove, a onda bi u njihovu sadašnju stigle žirafe. Moja velika želja je konačno riješiti paviljon za majmune. On je premalen za njih, pa bismo ih trebali izmjestiti na nekoliko lokacija po Vrtu. Tamo bismo smjestili neke druge vrste. Sve to ovisi o sredstvima iz EU projekta, tako da nemam neke točne datume kad će radovi početi, no, iskreno, radujem se proširenjima nastambi i jedva čekam da se to počne raditi – zaključuje Skok, piše Jutarnji.

Facebook Komentari