Građanska inicijativa Lex Franak: Nakon jednog desetljeća, prijedlog za pokretanje oglednog postupka konačno rješava problem ništetnih CHF ugovora u Hrvatskoj

S razlogom se postavlja pitanje? Zašto sudovi u Republici Hrvatskoj ne pokreću prijedlog za pokretanje oglednog postupka za ništetnost CHF ugovora, ako je poznata činjenica da postoji ta mogućnost temeljem Zakona o parničnom postupku, te činjenica da je to na različitim općinskim sudovima zatraženo u nemalom broju predmeta (100-ak i više), kao i činjenica da je taj pravni institut već korišten u jednom oglednom postupku koji je pokrenut na Općinskom sudu u Pazinu?, piše Lex Franak.

Ogledni postupak radi jedinstvene primjene prava

U Republici Hrvatskoj su s prvim danom mjeseca rujna na snagu stupile izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku u kojima je u 32. glavi zakona (člancima 502.i do 502.n) dodan novi odjeljak b koji uređuje Ogledni postupak radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.

Tim zakonskim promjenama je zakonodavac propisao da će se taj Ogledni postupak primjenjivat u postupcima u kojima odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja. Naime, ako je na sudu podnesen veći broj tužbi u sličnim sporovima koji su u većem broju već pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju, a rješenje kojih ovisi o istom pravnom pitanju koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, tada će općinski sud nakon održavanja pripremnog ročišta i sjednice sudskog odjela dostaviti Vrhovnom sudu RH takav prijedlog za rješenje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.

Ukoliko Vrhovni sud dopusti prijedlog, tada u propisanim rokovima odlučuje o pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava.
Vrlo bitna činjenica ovog postupka je ta, da bi onda svi općinski i županijski sudovi u Republici Hrvatskoj bili vezani tim pravnim shvaćanjem, čime bi se skratili mnogobrojni dugogodišnji sudski postupci.

Pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH doneseno u tzv. „Pazinskom oglednom postupku“

Vrhovni sud RH je navedenu pravnu mogućnost upravo koristio, zauzevši stav o prijedlogu Općinskog suda u Pazinu pokrenutog 20. rujna 2019. dakle svega dvadesetak dana nakon donošenja zakonske novele, što je na određen način izazivalo određene sumnje kod korisnika CHF kredita koji se dugi niz godina bore i traže da ih banke koje su plasirale nepoštene CHF kredite u Hrvatskoj pravedno obeštete. U tom postupku je taj sud postavio pravno pitanje “Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (“Narodne novine” broj 102/15.) nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli?“.

Vrhovni sud RH je svojim rješenjem Gos 1/2019-36 od 4. ožujka 2020. na postavljeno pravno pitanje odgovorio da sporazum o konverziji sklopljen na osnovi ZID ZPK (NN 102/15) ima pravne učinke i valjan je u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.

Jedino bitno za upamtiti iz tog prvog pokrenutog oglednog postupka je činjenica da takvo postavljeno pitanje nije pomoglo niti je na kraju dovelo do pravednog i konačnog obeštećenja dužnika koji godinama traže da banke vrate ono što i danas nepošteno naplaćuju ili su naplatili.

Prijedlog pokretanja oglednog postupka za ništetnost CHF ugovora

S druge strane, isti ti suci na raznim općinskim sudovima uporno negiraju i ignoriraju činjenicu da im je od strane više korisnika kredita/tužitelja podneseno na desetke prijedloga za pokretanje oglednog postupka za ništetnost CHF ugovora, koji je za njih bez ikakve novčane naknade pripremila Građanska inicijativa LEX FRANAK. Postavlja se pitanje, zašto to rade? Tko je taj ili tko su te osobe koje zaustavljaju pokretanje takvog pitanja? Zašto suci na raznim općinskim sudovima ne pokreću prijedlog oglednog postupka za ništetnost CHF ugovora?

Naime, tim prijedlogom se pita suce u Republici Hrvatskoj da li je ugovor o kreditu vezan uz valutnu kluzulu švicarski franak (CHF) ništetan u cijelosti, te može li takav ugovor opstati i ostati valjanim te proizvoditi pravne učinke ako potrošač u pojedinačnom postupku svojim tužbenim zahtjevom traži utvrđenje ništetnosti ugovora u cijelosti, a sve s obzirom na presude EU suda – (Suda Europske unije u Luxembourgu -The Court of Justice of the European Union – dalje EU sud) poslovni broj: C-118/17 od 14.03.2019.g. budući se u obrazloženju citirane presude navodi da odredba koja se odnosi na tečajni rizik određuje glavni predmet ugovora, a ukoliko je ništetna da se u tom slučaju, održavanje valjanosti ugovora ne čini pravno moguće
i presudu EU suda poslovni broj: C-260/18 od 03.10.2019.g. kojom se utvrđuje da treba pretpostaviti da volja potrošača ima prednost u odnosu na provedbu sustava zaštite kao što je zamjena nepoštene odredbe radi zadržavanja na snazi ugovora bez odredbe za koju se smatra da je nepoštena, odnosno Članak 6. stavak 1. Direktive 93/13 EEZ treba tumačiti na način da mu se protivi održavanje na snazi nepoštenih odredaba ugovora ako bi njihovo uklanjanje dovelo do utvrđenja ništetnosti tog ugovora, i ako sud smatra da bi to utvrđenje ništetnosti dovelo do nepovoljnih posljedica po potrošača, osim ako je potrošač suglasan s tim održavanjem na snazi (i sam potrošač traži utvrđenje ništetnosti takvog ugovora), te presudama hrvatskih sudova pred kojima je nesporno utvrđeno da je tuženik ugovarao nepoštene i ništetne odredbe ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli CHF i promjenjivoj kamatnoj stopi, koji su predmet i cijena tog ugovora, a koji su bitni sastojci ugovora bez kojih ugovor ne može opstati, te nepravomoćnim i pravomoćnim presudama kojima je ugovor vezan uz valutnu klauzulu CHF proglašen ništetnim u cijelosti.

Ovakav prijedlog oglednog postupka potreban je prije svega jer je na općinskim sudovima u Republici Hrvatskoj pokrenuto 100-ak i više sudskih postupaka u kojima se traži utvrđenje ništetnosti ugovora o kreditu vezanog uz valutnu klauzulu CHF.
S obzirom na različite izražene stavove prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova u odnosu na isto pravno pitanje – pitanje ništetnosti cijelog ugovora o kreditu vezanog uz valutnu klauzulu CHF a za koje pravno pitanje dakle postoji već veći broj pokrenutih sporova, smatramo da je pitanje ništetnosti cijelog ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima u okolnostima kada je nesporno potvrđena ništetnost odredaba ugovora koje se odnose na valutnu klauzulu (predmet ugovora) i promjenjivu kamatnu stopu (cijena) itekako bitna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.

Prema svemu dakle ništetnost odredaba o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi ima za posljedicu ništetnost cijelog ugovora o kreditu, jer je riječ o bitnim odredbama ugovora o kreditu koje određuju predmet ugovora i cijenu, a bez tih odredaba ugovor o kreditu ne može postojati, obzirom da bez tih odredaba to više nije ugovor koji su stranke svojom voljom sklopile i bez istih ugovor gubi svoju svrhu i smisao.

Korisnici kredita vezani uz CHF valutu stoga s razlogom od Vrhovnog suda Republike Hrvatske traže da napokon zauzme pravno shvaćanje o pitanju koje je od odlučnog značenja za veći broj tužbi koje su u većem broju predmeta podnesene prvostupanjskim sudovima ili se njihovo podnošenje očekuje.

To pitanje staro više od jednog desetljeća doista zaslužuje da se zbog jedinstvene primjene prava, osiguranja pravne sigurnosti i vladavine prava u RH, napokon riješi, a ljudi koji tako dugo čekaju, pravedno obeštete.

Ne treba ni isticati posebno da bi se provođenjem ovakvog oglednog postupka svi sudovi u Republici Hrvatskoj rasteretili u preko 30.000 sudskih postupaka koji se sada vode na njima od općinskih, županijskih, Vrhovnog suda zbog nepoštenih CHF kredita, a ako se tome pridoda činjenica da je u Hrvatskoj prema procjeni plasirano preko 125.000 takvih kredita, te da je nedavno Županijski sud u Varaždinu dva ugovora vezana uz CHF valutu proglasio pravomoćno ništetnim u cijelosti što mi moglo generirati 125.000 potencijalnih tužbi, što bi svakako utjecalo na daljnji rad sudova u Republici Hrvatskoj, piše Lex Franak.

Facebook Komentari