Direktori njemačkih tvrtki: 78% kaže da iz krize izlaze jaki kao prije ili jači

Institut DGMf i konzultantska tvrtka Alvarez & Marsal objavili su rezultate istraživanja među direktorima 143 velike tvrtke u Njemačkoj, iz kojega proizlazi da iz ove zemlje u velikoj većini najsnažniji iz krize prouzročene pandemijom izlaze još bolje pozicionirani na tržištima.

Istraživanje na koje se poziva Der Spiegel proveli su Deutsche Gesellschaft für Managementforschung i Alvarez & Marsal kako bi ispitali stanje njemačkih tvrtki na međunarodnim tržištima. Na anketna pitanja odgovarali su vodeći menadžeri tih tvrtki.

Čak 38 posto njih opisalo je da je pandemija covida-19 ojačala tržišnu poziciju njihovih tvrtki, dok ih je 40 posto navelo da su u međunarodnoj konkurenciji ostali na istim pozicijama kao i ranije. Samo šest posto odgovorilo ih je da iz krize izlaze poljuljani, a preostalih 16 posto kazalo je da ne mogu procijeniti stanje.

Od rezultata se ističe da je u jednoj branši izrazito malo onih koji nisu pretrpjeli štete, riječ je o automobilskoj industriji. Samo 28 posto tvrtki procjenjuje da se tijkeom krize njihova pozicija poboljšala, ostali pak navode da su “snažno pogođeni posljedicama”.

Što se preostalih tiče, čak 90 posto navelo ih je da su se tehnološki unaprijedili kako bi se nosili s novonastalom situacijom ili, pak, to namjeravaju započeti do kraja ove godine.

Medijske agencije iz Njemačke donose i rezultate istraživanja kako se s krizom nose i manje bogati građani. Prema istraživanju Deutsche Bank. 52 posto građana Njemačke navelo je da su financijski otprilike tamo gdje su bili i prije pandemije, šest posto reklo je da su čak u boljoj poziciji, a 42 posto navelo ih je da raspolažu s manje novca nego prije krize.

Riječ je, međutim, o stanju koje su opisali nakon što su prištedjeli na nekim životnim troškovima. 30 posto navelo ih je da su putovanja bila ta na kojima su štedjeli, no bilo je i onih koji su morali ograničiti izdatke na odjeći, čak i higijenskim potrepštinama i hrani. Za 76 posto njih bila je riječ o “podnošljivim” promjenama, nasuprot njih 24 posto koji su pretrpjeli “znatne” gubitke prihoda. Prosječno, navodi se, riječ je o 400 eura mjesečno manje, prenosi N1.

Facebook Komentari