VIDEO Plenković pred zastupnicima: Cilj proračuna je potpora gospodarstvu; Na premijerovo izlaganje bila je 31 replika

Na dnevnom redu hrvatskog Sabora je rasprava o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2022. i 2023. Ukupni prihodi državnog proračuna za 2021. planirani su u iznosu od 147,26 milijardi, a rashodi od 157,7 milijardi kuna, piše HRT.

Sjednicu možete pogledati ovdje:

Prije nego su uopće premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić počeli izlaganje i istupili pred zastupnike nekoliko Klubova zatražilo je stanku.

– Imam dojam da smo sve popularniji bez da govorimo, i to je dobro, ovo je najveći broj replika i prije Dobar dan, ali to je zato što je tema važna i da je prirodno da zastupnici iskažu svoj stav, rekao je na to premijer.

– Današnji proračun, prvi u našem drugom mandatu možemo nazvati proračunom koji hrvatskoj osigurava gospodarski oporavak u okolnostima i nažalost zahvaljujući posljedicama pandemije COVID-a.

Cilj proračuna je kaže, da unatoč tome što je Hrvatska pretrpjela ekonomske posljedice, financijske posljedice, da je Zagreb pogodio razoran potres da se sve ovo zajedno odrazilo i na javne financije da i dalje pružimo potporu građanima i gospodarstvu.

– Već smo do sada napravili važne iskorake i pokazali da je pomoć države nezamjenjiva kad je riječ o ovakvim šokovima. Iskoristili smo fiskalni prostor koji smo stvorili prethodnih godina. Naša reakcija bila je brza i učinkovita. 630 000 zaposlenih u privatnom sektoru dobilo je plaće. 107 000 poslodavaca je održalo svoje aktivnosti.

Morali smo, rekao je, provesti i dva rebalansa s fiskalnim učinkom od 23,5 milijardi. Djelomično ili potpuno oslobodili smo od plaćanja doprinosa različita društva, poduprli smo sektor zdravstva.

– Za zdravstvo, mirovine, nezaposlene, socijalnu skrb izdvojeno je više od 8,6 milijardi kuna. Pred vama je i peti krug poreznih rastrećenja, 10 milijardi kuna ukupno. To smo sve učinili kako bismo omogućili svima da premoste krizu za koju nismo krivi niti smo ju planirali.

– Kad je riječ o proračunu za 2021. očekuje se pad BDPa-a od 8% što je manje od onoga što smo planirali. Mi iduće godine očekujemo rast BDP-a od 5%, ističe. 2022. očekujemo 3,4 posto, 2023. 3,1 posto. Europska komisija prognozira za Hrvatsku u idućoj godini rast od 5,7%, što je u vrhu procjena u odnosu na države članice.

Situacija vezana uz donošenje proračuna EU za razdoblje od 2021. do 2027. je izuzetno turbulentna, rekao je Peđa Grbin, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a.

– Dvije države, Poljska i Mađarska najavile su mogućnost veta i blokiranja proračuna za to razdoblje, dodao je Grbin.

– Kada je riječ o stavovima nekih država članica koje uvjetuju usvajanje cijeloga paketa, dogovorenog među državama članicama u srpnju, u pregovorima kojima se vode rekao bih da ćemo i večeras o toj temi razgovarati večeras na Europskom vijeću. Nastoji se naći rješenje kako bi se ostalo u okvirima onoga što je dogovoreno, navodi Plenković.

U proračunu za iduću godinu manjak od 11,5 milijardi kuna gotovo je trostruko manji od manjka u proračunu u ovoj godini. Nitko ne zna kako će se razvijati situacija s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu, a uz to, oporba upozorava kako se velik dio proračuna oslanja na novac iz Europskih fondova, izvijestila je Tatjana Munižaba.

Na premijerovo izlaganje bila je 31 replika, ukupno 38, sedam se odnosi na izglaganje ministra finacija Zdravka Marića.

Za raspravu se javilo više od 80 zastupnika, što sugerira da će trajati dugo u noć. Jutro je počelo iznošenjem stajališta Klubova zastupnika u kojima su dominirale dvije teme. Prva je jučerašnja Kolona sjećanja u Vukovaru i Škabrnji, a druga je nepovoljna epidemiološka situacija u zemlji, izvijestila je Munižaba, piše HRT..

Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je kako je jamstvena zaliha 300 milijuna kuna, a proračunska zaliha 100 milijuna kuna.

Zaduženje do ukupnog iznosa od 33,9 milijardi kuna

– Vezano za samo zaduženje, zakonom je utvrđeno kako se zaduženje na domaćem i inozemnom tržištu može provesti do ukupnog iznosa od 33,9 milijardi kuna, rekao je Marić.

Dodao je kako u trećem mjesecu dolazi redovno dospijeće jedne američke obveznice u iznosu od milijardu i pol dolara, a u sedmom mjesecu šest milijardi kuna na domaćem tržištu.

Oporba tvrdi da nisu iskorišteni svi prihodovni potencijali i da nema ključnih projekata.

Podsjetimo, uoči same rasprave, prije nego su uopće premijer i ministar finacija Marić istupili pred zastupnike nekoliko Klubova zatražilo je stanku. Prvi se javio Mostovac Miro Bulj.

Tražim stanku kada govorimo o najbitnijem dokumentu, proračuni koje donosimo se ne ispunjavaju, svi projekti koje ste donijeli za Splitko-dalmatinsku županiju, izvršili ste nula, rekao je Bulj. Splitko-dalmatinska županija od dvije milijarde dobila je nula, niti jedan značajan projekt, pitao je Bulj premijera.

Zatražila ju je i Karolina Vidović Krišto u ime Kluba Domovinskog pokreta.

– Nepodnošljivo je i neprihvatljivo da u ovako kratkom roku dobijemo ovako važan dokument. Drugi razlog je neodgovaranje Vlade na naša zastupnička pitanja, rekla je Vidović Krišto. Poštivanje Sabora od strane Vlade je imeprativ demokratskog sustava.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković joj je odgovorio da je tekst proračuna upućen 19 dana prije rasprave i da ne obmanjuje javnost ako se ona nije uspjela pripremiti ta raspravu.

Prije početka rasprave tražim stanku radi dodatnih konzultacija, ali da postavim pitanje predsjedniku Vlade, a odnosi se na održivost proračuna za 2020. godine, rekao je SDP-ovac Peđa Grbin.

– Molim da nas u uvodnom obrazlaganju izvijestite o vetu na kojem ustraju Poljska i Mađarska, a kojim bi nam bio onemogućen pristup fondovima.

Zatražio ju je zatim i HDZ-ovac Branko Bačić istaknuvši da je proračun temeljen na makroenokomskim predviđanjima o rastu BDP-a od 5%, te da sadrži i daljnja porezna rasterećenje, odnosno povećanje plaća.

Anka Mrak Taritaš (Klub SIP, Pametno, Glas) željela bi kaže ukazati da se iz ovog proračuna treba vidjeti dodatno ulaganje u obrazovanje, dobivanje novih poslova… a to dodaje, nije vidljivo. Vežemo se za Fondove EU i stekao se dojam da se premijer vratio s punom torbom novca, sad vidimo da je nastao problem, pa se javljaju i dvije države s mogućim vetom.

Neprihvatljivo nam je da u isto vrijeme donosimo rebalans za ovu godinu, i novi za sljedeću istaknuo je Tomislav Tomašević (Možemo!) u svom zahtjevu za stanku.

Stanka je odobrena u trajanju od deset minuta.

Država se za tekuće obveze i vraćanje duga iduće godine treba zadužiti 36 mlrd. kn

Prihodi od poreza iduće godine trebali bi dosegnuti 79,5 mlrd. kn, što je 10,4% više nego u ovoj godini, a doprinosi 24,6 mlrd. kn ili 8,4% više. Znatan rast očekuje se i na stavci pomoći koja bi trebala porasti za 29,4%, na gotovo 25 mlrd. kn. Ukupni rashodi pak iznosit će 157,7 mlrd. kn ili 1,3% više nego ove godine, tako da će manjak proračuna biti na razini 10,66 mlrd. kn.

Deficit opće države, prema ESA 2010 metodologiji, iduće godine dosegnut će 11,56 mlrd. kn ili 2,9% BDP-a, nakon ovogodišnjih 29,5 mlrd. kn ili 8%. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,1 odnosno 1,6%.

Najveće povećanje rashoda od 1,5 mlrd. kn je za kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne samouprave kojima će zbog planiranog smanjenja poreza na dohodak pasti prihodi. Predviđeno je povećanje troškova za zaposlene, uključujući školstvo, za gotovo 493 mil. kn, kao i gotovo 435 mil. kn za sredstva udjela u pomoći EU-a.

Za mirovine se planira povećanje iznosa od 391 mil. kn, za doprinos proračunu EU-a za gotovo 375 mil. kn, zatim 300 mil. kn za jamstvenu pričuvu te 291 mil. kn za obnovu privatnih kuća od potresa iz zajma Svjetske banke te 214 mil. kn za decentralizirane funkcije zbog utjecaja zakona o obnovi nakon potresa.

U odnosu na ovu godinu planirano je i 134,2 mil. kn više za nacionalnu naknadu za starije osobe, 115 mil. kn za ostale socijalne pomoći te 95,4 mil. kn za dodatni rodiljni dopust. Prema Vladinu planu, država se za tekuće obveze i vraćanje duga iduće godine treba zadužiti 36 mlrd. kn, piše HRT.

Facebook Komentari