18. studenog je okupiran Vukovar, postrojbe jugoslavenske narodne armije i četničke formacije ušle su u Vukovar, branitelji u Borovu naselju pružali su otpor do 19. i 20. studenog 1991. Prijeloman je događaj bio 2. svibnja 1991. kada su ubijeni i masakrirani 12 hrvatskih policajaca. Nakon toga je jugoslavenska narodna armija naoružala sela u općini Vukovar i ta sela s većinski srpskom stanovništvom kasnije postaju uporište za napade na Vukovar. Uslijedilo je i raketiranje i 25. kolovoza do 20. studenog događala se bitka za Vukovar – podsjetila je jutros u emisiji Studio 4 dr. sc. Ana Holjevac Tuković iz Memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
Napomenula je da Hrvatska nije imala naoružanje i bila je u nezavidnom položaju pa upravo je zato poseban značaj te bitke – jer se usprkos nesrazmjera tih snaga, obrana Vukovara uspjela toliko održati.
– Otpor koji su pružali hrvatski branitelji zaslužuje divljenje što je prepoznato u svjetskim razmjerima – dodala je.
Napomenula je da je prema podacima Ministarstva zdravstva krajem studenog stradalo preko 1700 ljudi, uglavnom civila, oko 26 djece, 22 tisuće Vukovaraca je prognano, 2500 ljudi je ranjeno, a u srpskim logorima u kojima su mučeni i zlostavljani civili i branitelji bilo je oko 2796 osoba.
– Ono što je najžalosnije je da su bila suđenja na Haškom sudu koja su završila s minimalnim kaznama a bitno je naglasiti i da vrh jugoslavenske armije nikad nije odgovarao za zločine koje je počinio kao i kontraobavještajna služba – kazala je Holjevac Tuković i istaknula da u Upravi za nestale Ministarstva branitelja oko 1869 osoba vodi se kao nestale. Od tog broja 525 odnosi se na vukovarsko-srijemsku županiju a 386 od njih odnosi se na područje Vukovara i to je bolna točka hrvatske javnosti, posebno svima koji su izgubili svoje najbliže, naglasila je.
Smatra da važnu ulogu za razrješavanje pitanje nestalih imaju bolnički protokoli koji su nakon okupacije odneseni iz vukovarske bolnice. Apeliralo se, kaže i dalje se apelira da srpska strana vrati te protokole, do sada do toga nije došlo. 2010 bio je posjet predsjednika Srbije Borisa Tadića i tada je donijeto 25 protokola, ali svega 4 njih se odnosilo na događanja 1991.
Holjevac se osvrnula i na ulogu međunarodne zajednice u onim ratnim vremenima, kazavši da osim apeliranja na mir i slično neka veća djelovanja i angažman međunarodna zajednica nije pokazala. Citirala je bivšu premijerku Velike Britanije Margaret Thacher koja je rekla da Vukovar ima trostruki simbol a to je nevjerojatne nemilosrdnosti i agresije agresora, hrabrosti malobrojnih branitelja i svijeta koji je jednostavno dopustio da se takvo što dogodi.
Upitana kako gleda na političko djelovanje ove vlade spram Domovinskog rata i odnosa prema žrtvama i pomirbi, Holjevac Tuković je odgovorila kako smatra da je pozitivno to što je politički predstavnik srpske manjine u Hrvatskoj i potpredsjednik Vlade Boris Milošević bio u Kninu, što danas dolazi u Vukovar, što je Andrej Plenković bio u Varivodama, a Tomo Medved u Gruborima… Kaže da su napori vlade svakako za pohvaliti ali s druge strane Srbija i srpska zajednica u Hrvatskoj trebaju preuzeti odgovornost i otvoreno reći da je za rat u Hrvatskoj i u BiH kriva velikosrpska politika 90-tih.
– Jedino to su zdravi temelji za pomirbu, suživot i dobrosusjedske odnose – zaključila je Holjevac Tuković.
