Zahuktava se prodaja: Najveća hrvatska prehrambena tvrtka vraća se u utrku za preuzimanje Leda

Postupak prodaje Leda i ostatka divizije Smrznute hrane Fortenova grupe ušao je nedavno u drugu fazu. Proces dubinskog snimanja se uvelike zahuktao, a prema saznanjima Poslovnog dnevnika, ta bi se faza trebala zaključuje za nešto više od mjesec dana (18. prosinca). Nakon toga bi potencijalni kupci do sredine siječnja trebali izaći s obvezujućim ponudama.

Iako u Upravi Fortenove na čelu s Fabrisom Peruškom početkom mjeseca nisu otkrili s kojim se imenima ide u nastavak operacije, kao sigurni finalisti neslužbeno su detektirana tri ponuđača od njih desetak koji su iskazali inicijalni interes. Uz norvešku Orklu i američko-britanski Nomad Foods kao ozbiljne međunarodne igrače u prehrambenoj branši, tu je i češki investicijski holding Emma Capital u tandemu s grupacijom J&T.

U vodstvu Fortenove, čini se, s razlogom nisu govorili o trojci u užem izboru već o “određenom broju odabranih ponuđača” koji će dobiti priliku za detaljno seciranje poslovanja mete. Naime, neslužbeno se doznaje da se u igru vraća i Podravka.

Takav signal odaslan je, tvrdi se, sa sjednice njezina Nadzornog odbora prošlog ponedjeljka. Na upit o tome iz koprivničke kompanije nije se dobio odgovor do zaključenja ovog izdanja. Zato se trenutno o razlozima mogućeg povratka u utrku, njezinoj ulozi i izgledima u srazu s preostalim kandidatima, može tek spekulirati. Za početak, povratak bi podrazumijevao poboljšanu (neobvezujuću) ponudu. Generalno gledajući, njezin je interes za Ledo (plus Frikom i Ledo Čitluk te još neke manja povezana društva koja čine poslovno područje zamrznute hrane) logičan i razumljiv.

U tom pogledu najčešće su se isticali razni sinergijski učinci. S druge strane, najčešće se postavljalo pitanje može li Podravka “probaviti” toliki zalogaj, imajući u vidu valuacije s kojima računaju u Fortenova grupi. Kao svojevrsni grubi orijentir figurira brojka od 600 milijuna eura, a v spomenuta trojka navodno je neobvezujućim ponudama bila na tragu takvih očekivanja.

U cijeloj toj priči zanimljiv je i širi kontekst. Prehrambenu industriju prati atribut strateške grane, a s korona krizom on je dodatno dobio na težini. Mnogi stoga to gledaju i kao stvar politike, a nekima je to i asocijacija na mogući impuls za Podravkin “comeback”.

Kako bilo, ishod aktualne operacije nije bez utjecaja ni na ostatak domaće prehrambene branše. Procjenjuje se da bi ulazak velikog stranog igrača iz branše, Orkle ili Nomad Foodsa, s obzirom na njihov portfelj proizvoda i pregovaračku snagu na relaciji s ključnim trgovcima, u dogledno vrijeme utjecao i na pozicije drugih domaćih kompanija.

Pritisci trgovaca na marže i sad su veliki, a to bi ih sigurno dodatno pojačalo.

Željko Perić iz konzultantske kuće Caper slaže se da bi ulazak jednoga od ova dva igrača imao utjecaj i na ostale u branši: “Naravno, taj utjecaj ne bi bio trenutan jer za uvođenje novih proizvoda na novo tržište treba ipak uložiti dosta sredstava i truda kroz nekoliko godina”. Pritom bi, kaže Perić, Orkla sa svojim portfeljem mogla ozbiljnije konkurirati domaćim igračima u mnogo više kategorija, dok je portfelj Nomad Foodsa kvalitetna nadgradnja Ledovom portfelju i konkurirao bi više uvoznim brendovima nego ostalim domaćim igračima.

Zbog svega mnogi sa zanimanjem prate hoće li završnica uključivati i domaću prehrambenu perjanicu. Podravka je proteklih godina svela razinu zaduženosti na objektivno niskih 1,4 omjera neto duga i operativne dobiti EBITDA krajem ovogodišnjeg rujna. Time joj je povećan i akvizicijski potencijal. No, Fortenovina “frozen” divizija velik je zalogaj pa se već u fazi neobvezujućih ponuda govorilo i da je Podravka inicijalnu kandidaturu bazirala na planu da potencijalnu kupnju financira kombinacijom dokapitalizacije i duga, i to približno pola-pola.

U tim se računicama, dakako, u smislu pokazatelja zaduženosti kalkulira(lo) i s operativnom dobiti koju u bilancu kupca donosi ta akvizicija (procjenjuje se oko 40 mil. eura). Ipak, u pogledu valuacije evidentan je bio značajan raskorak. Je li se on smanjio s Podravkine strane te je li i koliko izgledna promjena očekivanja na strani prodavatelja, ostaje vidjeti. Nomad Foods u međuvremenu i ovih dana potvrđuje da je u akvizicijskom zamahu. Uz namjeru da uz savjetničku podršku Morgan Stanleyja kupnjom Leda osigura ulaznicu za hrvatsko i nekoliko okolnih tržišta s 20-ak milijuna ljudi, a uz snažne pozicije u slanom “frozen foodu” time bi jače zagrabio i u slatki (sladoledni), odradio je šoping u Švicarskoj. Prošli je tjedan sklopio 110 mil. eura vrijedan ugovor o kupnji tvrtke Findus s grupacijom Froneri.

Ni Orkli Ledo ne bi bio prva akvizicija u ovoj godini; ljetos je kupila većinski paket vodećeg indijskog izvoznika začina (Eastern). Akvizicijske apetite tih kompanija podržali su i nedavno objavljeni 9-mjesečni rezultati. Solidne rezultate iskazala je i Podravka. Na razini Grupe u devet mjeseci ostvarila je rast prihoda za 90 milijuna kuna ili 2,8 posto, na 3,33 milijarde. Uprava je istaknula da je rast prodajnih rezultata u cijelosti rezultat rasta prodaje vlastitih brendova Prehrane i Farmaceutike. Operativna i neto dobit rasli su i nešto bržim tempom. EBITDA od 435 milijuna kuna je oko 5% bolji rezultat nego lani, dok je neto dobit povećana 8,1 posto. Prehrambeni sektor manje je osjetljiv na vanjske potrese, pa su u njemu M&A aktivnosti živahne i za kriza.

U posljednjih pet godina u Europi je zaključeno blizu 1800 transakcija. Kako ističe Perić, postignuti medijan multiplikatora na prihode je 1,1x, dok je medijan multiplikatora na EBITDA nešto preko 10x. Ipak, napominje kako “svaku transakciju treba gledati zasebno, ovisno o specifičnostima mete i atraktivnosti njezina tržišta, a važni su i faktori iz okruženja, stanje ekonomskog ciklusa, vrijeme u kojemu se proces odvija te broj i kvaliteta interesenata”. Kad je riječ o Podravki, trenutno je njezina tržišna kapitalizacija (3,3 mlrd. kuna) manja od očekivane vrijednosti transakcije prodaje Leda.

No, cijena njenih dionica odražava razmjerno niske jednoznamenkaste multiplikatore EBITDA-e, dok se u prodaji Leda kalkulira s dvoznamenkastim (ali osjetno bolje vrednovanje imaju i npr. dionice Atlantica). To se uvelike pripisuje činjenici da država još ima kontrolni paket u Podravki (26%), jer to obično nosi i prizvuk neproduktivnog utjecaja politike. Zato oni koji u aktualnoj operaciji priželjkuju “domaći rasplet” kažu kako bi to bilo poželjno i zato što bi (zbog potrebne oveće dokapitalizacije) značilo istiskivanje države i manje politike u kompaniji.

Facebook Komentari