Vujčić objasnio kojih pet kriterija moramo ispuniti da bismo uveli euro 2023.

Guverner Hrvatske narodne Banke Boris Vujčić gostujući u N1 Studiju uživo komentirao je očekivanja o ulasku Hrvatske u eurozonu, kao i kreditni rejting Hrvatske potaknut nedavnom ocjenom agencije Moodys.

Vujčić je kazao kako je HNB četiri područja stavio kao tzv. pre-commitment za uvođenje eura te kako se one tiču nekoliko područja na kojima je već rađeno prije ulaska u europski tečajni mehanizam II.

“Od sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma do parafiskalnih nameta, upravljanja javnim poduzećima i napokon poboljšavanje stečajnog zakona odnosno načina na koji se rješavaju poduzeća koja su u poteškoćama ili su propala”, pojašnjava guverner.

Vjeruje kako će sve ove mjere koje je naveo u četiri područja potrebna za pripremu za uođenje eura, odnosno u razdoblju pripreme za uvođenje eura biti provedene.

“Znam da su za to zacrtani datumi. Za ove ostale mjere morate pitati Vladu”, ističe Vujčić.

“Ja mislim da je 1.1.2023. realan cilj, ali da bi se to ostvarilo moramo odmah početi raditi na tome. Zbog toga je Nacionalni program za zamjenu kune s eurom pušten sada na savjetovanje, e-savjetovanje kako bi se što ranije mogao usvojiti i osnovati koordinacijski odbori koji će raditi upravo na toj pripremi”, rekao je.

Napominje kako dvije godine izgleda puno, ali da je to u biti dosta malo vremena za tu pripremu zato što je potrebno napraviti jako puno predradnji kako bi spremni dočekali 1.1. 2023. kao najraniji mogući datum ulaska u eurozonu.

“Naravno, on će ovisti o tome hoćemo li ispuniti tzv. nominalne kriterije konvergencije odnosno mastriške kriterije – pet kriterija koje zemlja mora zadovoljiti kako bi ušla u eurozonu.

Vujčić kaže kako to ovisi o dvije stvari.

“Prvo je naša priprema koju sam spomenuo u ova četiri područja, a drugo je zadovoljavanje ovih nominalnih kriterija konvergencije. Tu govorimo o stopi inflacije, kamatnim stopama na dugoročne državne papire denominirane u domaćoj valuti, znači desetogodišnje kunske obveznice, proračunskom deficitu, javnome dugu i održavanju stabilnog tečaja”, objašnjava.

U godini u kojoj mi zadovoljimo svih pet nominalnih kriterija konvergencije, govori guverner, godinu dana nakon toga Europska komisija to mora ustanoviti i u trenutku kada ustanovi da smo mi te kriterije ispunili, mi se kvalificiramo za ulazak u eurozonu.

“Hoćemo li mi te kriterije zadovoljiti iduće godine, 2021. ili 2022. vidjet ćemo. No, zasad su planovi da već iduće godine pokušamo zadovoljiti te nominalne kriterije konvergencije što bi onda omogućilo da 2022. Europska komisija već donese odluku o tome da Hrvatska može ući u eurozonu”, kazao je Vujčić.

Upitan što misli o povećanju kreditnog rejtinga Hrvatskoj koje je napravila agencija Moody’s, rekao je: “Uvijek je dobro kada nekoga možete ugodno iznenaditi pa napraviti nešto i prije nego što se to očekuje”.

Vujčić pojašnjava kako je Moody’sova ocjena rezultat prvenstveno dvije stvari.

“Jedna je upravo naš put prema eurozoni. Naš put i ulazak u tečajni mehanizam je razlog za povećavanje rejtinga i očekivanje da ćemo na tom putu uskoro ući u eurozonu. Drugi, opet povezan s time je smanjenje izloženosti dugu denominiranom u stranoj valuti. Što se događa i kroz nekakvu metriku tog duga gdje je on sada trenutno manji nego što je bio ranije, a na putu u eurozonu mi smo isto tako spremni u potpunosti eliminirati taj tečajni rizik duga što je isto, kao što sam govorio, unaprijed utječe na povećanje našega rejtinga”, veli Vujčić.

Ističe kako će, nakon što uđemo u eurozonu, rejting zemlje još više porasti i smanjiti se troškovi financiranja.

“Moody’s je isto tako povoljno ocijenio reakciju ekonomske politike kako Vlade, tako i središnje banke na koronakrizu i tu reakciju ocijenio kao nešto što je stabiliziralo ekonomske pokazatelje i ukupnu ekonomsku situaciju. To je znači posljedica sve te tri stvari zajedno”, rekao je Vujčić.

Facebook Komentari