Evo što znanstvenici misle kako mozak dočarava snove

Svake noći sanjamo po dva sata, ali iako je to nešto uobičajeno, to je izuzetno zagonetan proces. Tek u posljednjih nekoliko desetljeća, s napretkom tehnologije poput fMRI-a koja nam omogućuje bilježenje i vizualizaciju aktivnosti u mozgu, neuroznanstvenici su počeli shvaćati kako i zašto doživljavamo ta otkrića, prenosi N1.

Evo što znanstvenici misle da pokreće noćne halucinacije u našem mozgu.

Sjećanje

Snovi se oslanjaju na sjećanja i uspomene pohranjene u vezama između moždanih stanica, koje hipokampus prati u nastajanju. Noću usmjerava neurone na ponovnu reprodukciju tih uspomena, olakšavajući dugoročno pohranjivanje. To bi moglo biti razlog zašto stvarnost prodire u naše vizije, ali ne i razlog zašto poneka vizije i snovi izvrću stvarnost.

Zamišljanje

Naše najslikovitije vizije i slike javljaju se tijekom REM faze sna. Povećava se aktivnost u regijama mozga koje kontroliraju pokrete i obrađuju optičke ulaze, poput vidnih i motornih korteksa, koji vjerojatno stvaraju ono što “vidimo” i “radimo” dok mirujemo. Ipak, nije jasno što točno pokreće ta područja tijekom noći.

Osjećaji

Amigdala u obliku badema pomaže u generiranju osjećaja poput straha, bijesa i tjeskobe. To i druge emocionalne domene su neobuzdanije tijekom REM faze, što bi moglo objasniti zašto se jake reakcije često događaju kada zadrijemamo.

Odlučivanje

Snovi i dalje sadrže poluracionalne misli, vjerojatno zahvaljujući područjima koja podržavaju svjesnu spoznaju. Polukrug u središtu mozga, utječe na motivaciju i donošenje odluka – i može se uključiti dok drijemamo.

Bijeg

Tijekom REM faze neuroznanstvenici vide potiskivanje dorzolateralne prefrontalne kore, što je ključno za izvršne funkcije poput usmjeravanja pažnje, rješavanja problema i rasuđivanja. Ovo bi moglo objasniti zašto rijetko shvaćamo da spavamo, unatoč nekim neobičnim scenarijima, piše Popsci.

Facebook Komentari