Otvoreno HRT-a: Ministrica pokušala objasniti da cenzura nije cenzura, pa i ako ne bude više komentara na portalima

Foto: HRT

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek odbacila je u večerašnjoj HRT-ovoj emisiji Otvoreno kritike na račun novog Zakona o elektroničkim medijima poručivši da on u svojim uvodnim člancima zabranjuje cenzuru.

Novi Zakon o elektroničkim medijima dobit ćemo nakon deset godina. Prijedlog je već sada izazvao nezadovoljstvo zbog strogih odredbi vezanih uz uredničku odgovornost za komentare koji se objavljuju ispod članaka.

Obuljen Koržinek rekla je da su išli za time da uvaže najveći broj primjedbi koji su mogli uvažiti.

– Uvijek su ti zakoni traženje nekog kompromisa koji će s jedne strane postaviti jasni regulatorni okvir, uvijek podizati standarde, čuvati medijske slobode, uzeti u obzir, o čemu smo ovaj put posebno vodili računa, potencijale uopće hrvatskog tržišta, jer ovaj zakon se primarno odnosi na komercijalne medije, i, naravno, zaštititi one koji su najranjiviji, to je u ostalom i fokus Direktive, rekla je Obuljen Koržinek.

– Mi prigovore uvijek uzimamo kao prijedloge, dodala je.

Obuljen Koržinek rekla je i da ne treba prečesto mijenjati zakone, ali da je ovaj zbog tehnoloških promjena doista tražio izmjenu.

Na konstataciju urednika i voditelja Damira Smrtića da su najveće nezadovoljstvo izazvale stroge odredbe vezane za uredničku odgovornost za komentare ispod članaka na elektroničkim medijima Obuljen Koržinek uzvratila je da ne bi rekla da je to izazvalo veliko nezadovoljstvo.

– Bilo je pet komentara u javnoj raspravi na taj članak, od toga su tri bila afirmativna, dva su problematizirala tu odredbu, rekla je Obuljen Koržinek, dodavši da je ta odgovornost zapravo postojala i do sad.

– Ništa se revolucionarno nije dogodilo, osim što je eksplicitnije napisano da su nakladnici odgovorni za taj sadržaj, rekla je ministrica.

Obuljen Koržinek rekla je da se dogodila zlonamjerna zamjena teza i optužba za cenzuru, napomenuvši da zakon izrijekom u uvodnim člancima zabranjuje cenzuru te da postoje i presude Europskog suda za ljudska prava koje ne izuzimaju od odgovornosti nakladnike ako se pojavi ono što kolokvijalno nazivamo govor mržnje.

– Govor mržnje kao takav ne postoji, on ne postoji ni u Kaznenom zakonu ni u medijskim zakonima. Mi kolokvijalno jedan zbir različitih kaznenih djela nazivamo govorom mržnje, rekla je Obuljen Koržinek.

Nada Zgrabljić Rotar sa Sveučilišta Vern, glavna urednica časopisa Medijska istraživanja, smatra da je apsolutno došlo vrijeme za novi zakon – u deset godina se doista svašta dogodilo na medijskoj sceni. Internet nam je, kaže, donio novi vid komunikacije u društvu.

Zdravko Kedžo sa Sveučilišta u Dubrovniku rekao je da je sudbina medijskih priča u tome da je sve što donesete danas već u ponedjeljak zastarjelo. Izrazio je žaljenje što se u javnosti o ovoj temi previše naglašava urednička odgovornost za sadržaje koje generiraju korisnici, kao da u zakonu nema ništa drugo.

– A ja prvo mislim da ovaj zakon neće ništa od toga niti riješiti niti napraviti. Mislim da mu to čak nije ni bio zadatak, rekao je Kedžo.

– Mislim da 90 posto ljudi, usuđujem se tvrditi, čak i ne zna da se ovo odnosi na, kako se to kolokvijalno kaže, portale, a riječ je o elektroničkim publikacijama. Njihova prva asocijacija su društvene mreže, što s ovim nema nikakve veze, i ne može se regulirati, dodao je Kedžo.

Kedžo je naglasio važnost medijske pismenosti, poručivši da bez toga nema zakona ni paragrafa koji će riješiti problem.

Željko Švenda iz Hrvatske udruge radijskih nakladnika rekao je da prečesto mijenjanje zakona nije dobro, ali da bi izmjene i dopune trebale biti ažurnije. Smatraju da zakon donosi pomak.

– Neke stvari su se mogle napraviti i prije jer nas zapravo vrijeme gazi, posebno nas koji smo na tržištu, rekao je Švenda.

Dario Vince, predsjednik Hrvatske udruge nezavisnih producenata, istaknuo je da se u posljednje vrijeme često čuje pojam “direktiva Europske unije”, što ljudima može zvučati kao naredba ili ukaz, no da iza svih europskih direktiva stoje europske strategije, koje se donose tako da prolaze kroz Europski parlament.

– Europske direktive neke stvari doista postavljaju dosta striktno. Međutim, jako puno stvari u europskim direktivama je otvoreno samim članicama da ih primijene i adaptiraju za svoje lokalne potrebe, vodeći, naravno, računa da ostanu vjerne strategiji iz koje je ta direktiva i proizašla, rekao je Vince.

Dodao je da su starije članice EU-a u svoju strategiju stavile zaštitu i podupiranje neovisne produkcije još koncem osamdesetih godina.

– Cijela Europa i ostatak svijeta su odavno utvrdili važnost postojanja pluralizma u proizvodnji sadržaja. (…) Mi zapravo očekujemo samo pozitivne pomake od ovog zakona, poručio je Vince.

Facebook Komentari