Bitka za posljednju veliku bauštelu u centru Zagreba: Arhitekti se bune, investitor se nećka

Foto: Facebook

Nakon što je gradska oporba optužila zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da je umanjenom procjenom atraktivnog zemljišta Blok Badel kod Kvatrića oštetio Grad za više do 100 milijuna kuna, iz Grada su odgovorili da nije bilo alternative, da je “to jedini način za privlačenje investitora”.

Kronologija je sljedeća. Prvo je u zagrebačkoj Gradskoj skupštini prije dva tjedna izglasano osnivanje društva Blok Kvatrić. Ono će upravljati kompleksom Blok Badel, prostorom u centru grada površine oko 30 tisuća četvornih metara, gdje se nalaze nekadašnje tvornice Gorice i Badela. Već godinama se čeka na obnavljanje te lokacije u centru grada. Nakon toga je donesena odluka o izradi urbanističkog plana uređenja za to zemljište kojim bi se točno definiralo što će se tamo sve graditi. Plan bi trebao biti završen i predstavljen javnosti do proljeća.

Zašto je to znakovito? Zato što sada, prije izrade urbanističkog plana, Badelovo zemljište vrijedi 40 posto manje. Grad ga je procijenio na 155 milijuna kuna jer ima “neurednu” papirologiju i ne može odmah dobiti građevinsku dozvolu. Dvojbeno je to što će Grad u društvo Blok Kvatrić uložiti to zemljište manje vrijednosti, odnosno 155 milijuna kuna, a potom raspisati javni poziv privatnom ulagaču koji bi trebao ući u to društvo. Udio Grada Zagreba određen je na 49 posto, a za privatnog partnera na 51. S obzirom na to da je Grad uložio zemljište vrijedno 155 milijuna kuna, ulagač bi u društvo trebao uložiti samo nešto više do 155 milijuna kuna svojih sredstava.

Ukratko, ulagač će dobiti kontrolni paket u društvu i mogućnost upravljanja zemljištem dok je ono na 60 posto svoje vrijednosti. Da je zemljište procijenjeno poslije izrade urbanističkog plana, vrijedilo bi oko 290 milijuna kuna, a investitor bi time morao uložiti puno više da ostvari udio od 51 posto. Prema tome, čini se, Grad Zagreb je sam sebi iz džepa izbio više od 100 milijuna kuna. Tako je to okarakterizirala gradska oporba kada je u svojem priopćenju rekla da Grad pogoduje investitoru, a i da se nazire isti uzorak pogodovanja kakav je svojedobno bio za “zagrebački Manhattan”. “Ovo je klasičan primjer javno-privatnog partnerstva na Bandićev i HDZ-ov način”, napisali su.

Ipak, iz nadležnog Gradskog ureda za gospodarstvo to demantiraju. Tako je pročelnica tog ureda i suradnica gradonačelnika Milana Bandića, Mirka Jozić, odgovorila da to nije istina i da će budući investitor dodati sredstva u društvo nakon donošenja plana i podizanja vrijednosti zemljišta. Također, druge mogućnosti nema, veli, jer koji bi investitor uložio toliki novac a da nema nikakvu mogućnost utjecaja na ono što će se tamo graditi.

– Moramo dati i investitoru mogućnost da se izjasni oko konačnog urbanističkog plana i da sudjeluje u javnoj raspravi. Koja bi tvrtka uložila toliki novac a da tu mogućnost nema. I ovako će biti teško naći investitora – objašnjava Jozić.

Pritom ulagač Soravia, austrijska građevinska tvrtka koja je lani figurirala kao izvjestan ulagač, sada i nije toliko sigurna. Kako kaže Jozić, kada su lani uputili javni poziv investitorima, to je bilo samo izražavanje interesa. Novi javni poziv investitorima, najavljuje, bit će objavljen do kraja godine. No, o tome malo poslije.

Ono što pojedine zagrebačke arhitekte muči oko ovakvog upravljanja gradskim nekretninama je sljedeće: ako se investitoru pruži mogućnost utjecaja na ono što će se tamo graditi, očekivano, on će tražiti maksimalan povrat svog ulaganja. A to neće dobiti ulaganjem u društvene i kulturne objekte za građane, nego u komercijalne objekte koje može prodati.

– Očekivano je da će investitor tamo htjeti hotele, stanove i poslovne prostore koje može skupo prodati, a ne kulturne i društvene objekte koji bi bili na dispoziciji građanima. Međutim, moramo imati na umu da smo mi, građani, ti koji ulažemo u infrastrukturu koja taj prostor čini vrijednim. Naša je investicija u taj prostor golema, a naša moć da utječemo na ono što će tamo biti nikakva. Odgovornost je sada na Gradu da posluša svoje građane – rekla je arhitektica Iva Marčetić i članica inicijative Pravo na grad.

Jozić, ipak, takvu bojazan odbacuje. Kaže da su još 2018. godine svi sadržaji za Blok Badel definirani i da je prostor za bilo kakve izmjene “uzak”. Naime, prema Odluci o realizaciji gradskog projekta Blok Badel, raspodjela bi trebala biti ovakva: poslovni prostori – od 25 do 35 posto, stambeni prostori – od 25 do 35 posto, trgovine – od 20 do 25 posto, hotel 7 posto, a prostori javne i društvene namjene od 10 do 15 posto. Naslanja se to na arhitektonsko rješenje još iz 2012. godine portugalskih arhitekata Pablo Pita Architects, koji su u tom kompleksu predvidjeli veliki park, amfiteatar koji bi Zagrepčanima i turistima služio kao pozornica za predstave i performanse te divovsku skulpturu pauka.

– Znači, investitor je ograničen, on ne može značajno izmijeniti predviđene postotke i ne može, recimo, podići kat više na poslovnim ili stambenim objektima. Mi smo ionako predvidjeli da se na prostoru Gorice napravi veliki kulturni centar. Ali moramo znati, svi nam ti planovi ništa ne vrijede ako ih ne možemo financirati – naglašava Jozić i dodaje da moraju privući investitora.

To je dijelom i objašnjenje iza prepuštanja kontrolnog paketa, odnosno 51 posto udjela privatnom ulagaču. Drugi dio je, kaže Jozić, kako bi se izbjegao proces javne nabave. Da je udio Grada u društvu jednak ulagačevu ili veći, prema zakonu, morali bi za sve radove na Blok Badelu tražiti izvođače javnim natječajem, a to bi, prema riječima Jozić, bilo suludo.

– To znači da bi investitor koji gradi zgrade i koji je uložio novac da sagradi zgrade morao dati novac nekom drugom građevinaru koji gradi zgrade da to učini za njih. To ne bi imalo nikakva smisla – podcrtava.

Ukratko, interes Grada je da ponekim ustupcima privuče ulagača. A tko bi on bio? Lani je Grad raspisao javni poziv potencijalnim investitorima, a stigla su dva pisma namjere. Jedno je bilo austrijske tvrtke Soravia, a drugo francuske tvrtke Bouygues Batiment. Očekivana vrijednost investicije o kojoj se onda govorilo bila je oko 750 milijuna kuna. Grad se tada odlučio za austrijsku Soraviju jer su slične projekte već radili u Beču. Činilo se to gotovom stvari. Međutim, sada ponovno nitko ništa ne zna. Pročelnica Jozić tako je rekla da još nisu odabrali investitora i da će on biti poznat do kraja godine, kada se raspiše novi javni poziv.

Ništa više se nije doznalo ni iz zagrebačkog predstavništva Soravije, tvrtke SREP Management Zagreb. Rekli su isto: “Još ništa ne znamo”. – Zasad čekamo sve okvire i parametre natječaja. Nadamo se da će biti interesantno za investiciju. No, prvo Grad mora raspisati natječaj. Ovaj prethodni javni poziv je bio neobavezni – rekao je Ivan Brezetić, direktor tvrtke SREP, podružnice koju je lani osnovala austrijska tvrtka, piše Jutarnji.

Facebook Komentari