Ne osjećam neku veliku sjetu kad u pamćenje pozovem razdoblje života kada sam živjela u zgradi koja se grijala putem sustava Toplane, a iz razgovora s nekim poznanicima čini mi se da ima dosta onih koji dijele to mišljenje.
Zamjerke su više-manje iste – po cijele dane “hajca” bez nekih velikih mogućnosti da time upravljaš, prerano se pali, ali onda i prerano gasi grijanje, a s obzirom na to da su cijene posljednjih godina rapidno porasle, nerijetko baš i nema velike razlike u računima u odnosu na centralno plinsko grijanje iako se grijanje putem Toplane uobičajeno smatra jeftinijim.
Doduše, tada kad sam Toplani zamjerala, nisam, zapravo, znala da zgrade, barem one koje su zainteresirane uvjete prilagoditi svojim potrebama, imaju mogućnost u dogovoru s HEP Toplinarstvom izmijeniti i režim dnevnog i noćnog rada grijanja (čitaj: utjecati na dnevni početak i prekid isporuke energije), kao i prosječnu temperaturu po kojoj će im se isporučivati energent.
To, naravno, za stanare može značiti i značajnije izmjene u njihovim mjesečnim računima koji, ovisno o odabiru, mogu biti viši ili znatnije pasti, ovisno o tome koju su opciju odabrali. Usluga je, kažu iz HEP Toplinarstva, za stanare besplatna, odnosno HEP zgradi neće naplatiti izmjene u režimu i načinu grijanja, ali će za svaku takvu odluku, logično, tražiti dokaz da su za promjenu glasali suvlasnici koji “drže” više od 50 posto suvlasništva u objektima u kojima žive, kako to nalažu i propisi. Prema podacima koje su poslali iz HEP-a, dnevni režim rada Toplane traje u periodu od 6 do 22 sata, nakon čega se isporuka prebacuje u takozvani noćni režim, prilikom kojeg temperatura u prostoru ne smije pasti ispod 15 Celzijevih stupnjeva.
Zanimljivo je da je odluka o tome da dnevni režim rada traje od 6 do 22 sata za područje Zagreba donesena najkasnije 1992. godine – dakle, stara je najmanje 28 godina, a izgledno je da je i starija, iako iz HEP-a nisu uspjeli dostaviti podatak kada je prvi put definirana na ovaj način. Za potrebe suvremenog stanara moguće je da je sada već i prilično zastarjela, no iz HEP- a pojašnjavaju kako ne mogu suditi o tome je li taj režim potrebno mijenjati s obzirom na to da je prema današnjim propisima za donošenje takvih izmjena zapravo zadužena Hrvatska energetska regulatorna agencija.
Bilo kako bilo, stanari koji smatraju da bi im dnevni režim rada trebalo produljiti – ili možda skratiti – Toplani mogu poslati takav zahtjev putem svojeg predstavnika suvlasnika, ali samo i isključivo ako im tu opciju omogućavaju tehnički uvjeti – odnosno ako njihova toplinska stanica podržava automatski sustav upravljanja, što zadovoljava većina stanica spojenih na sustav Toplinarstva. Ipak, iako ova mogućnost postoji, izgleda da stanari za nju većinski nisu zainteresirani, a možda niti dovoljno informirani da sami mogu utjecati na način na koji će se njihovi stanovi grijati putem sustava Toplane.
Dapače, kako ispada prema statistici koja se dobila od HEP-a, ova je državna kompanija u 2019. godini zaprimila samo 70 zahtjeva ovlaštenih predstavnika suvlasnika zgrade za promjenu režima grijanja (od ukupno 2845 obračunskih mjernih mjesta u Zagrebu).
Zanimljivo, od tog broja zahtjeva, većina se odnosila na kratkoročne izmjene režima rada u smislu produljenja dnevnog režima, i to uglavnom u vrijeme blagdana, točnije Badnjaka, kao i za potrebe proslave Nove godine. “Nakon toga režim bi se vratio na prethodni termin. U većini zahtjeva riječ bi bila o produljenju trajanja dnevnog režima rada na period između 5 i 23 sata”, saznaje se iz HEP Toplinarstva.
Koliko je njih tražilo da im se poveća ili smanji prosječna temperatura zagrijavanja u dnevnom radu, nije poznato jer HEP ne vodi takvu statistiku, ali za kupce je važno znati da povećanje temperature od jednog stupnja za sobom povlači potrošnju uvećanu za šest posto, što se može značajno odraziti na mjesečne račune. Iz HEP-a također pojašnjavaju kako kupci koji su na radijatore postavili termostatske radijatorske ventile imaju mogućnost samostalno kontrolirati temperaturu svake prostorije u stanu, kao i oni krajnji kupci koji imaju ugrađene individualne toplinske podstanice, piše Jutarnji.
