Ako se pogleda šira epidemiološka slika u Europi, koja je iznova postala svjetski COVID-19 hot spot, čini se da je u nizu zemalja pod najžešćim napadom virusa brzina širenja zaraze splasnula, dosegnula plato ili je čak krenula putanjom pada. Bloomberg je jutros tako kao jednu od glavnih priča objavio rast broja novih slučajeva splašnjava u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj. Najteže pogođene zemlje, piše Bloomberg, poput Belgije, Nizozemske i Češke zabilježile su pak vrlo značajni pad dnevnog broja.
Primjerice, Belgija je prema zadnjim podacima zabilježila 4300 slučajeva u danu, a prije samo dva tjedna brojali su po 20.000 novozaraženih. No, opterećenost zdravstvenih sustava u cijelom nizu europskih zemalja i dalje je vrlo visoka. Ako bi se Europi pribrojila Rusija, onda je smrtnost u tjednu od 8. studenog porasla 44 posto. Čak i pojedine velike zemlje blizu su maksimuma predviđenih kapaciteta za oboljele od covida. No, s obzirom na usporavanje rasta ili čak pad broja slučajeva, i problem s bolničkim kapacitetima bi se u tjednima koji dolaze trebao relaksirati.
Možda će biti najzanimljivije pratiti epidemiološki razvoj u Švedskoj, zemlji koja je u prvom dijelu godine trpjela žestoke kritike pobornika čvrstog lockdowna. I Švedska je nakon 20. listopada počela bilježiti značajni rast dnevnog broja slučajeva, a čini se da su već oko 5. studenog doživjeli vrhunac s 4766 slučajeva u jednom danu, no neizvjesno je jesu li dosegli plato.
Ono što je važnije za primijetiti u Švedskoj jest da su uspjeli zadržati smrtnost na vrlo niskoj razini. U zadnjih 2 mjeseca u samo tri dana imali su viši broj smrti od jednoznamenkastog (15, 14 i 10 smrti), a radi se o zemlji s 10,23 milijuna stanovnika.
Iako je u Hrvatskoj zabilježen rekord od 3080 slučajeva, tzv. sedmodnevni pokretni prosjeci ukazuju da je Zagreb dosegnuo plato, dok se prve naznake takvog trenda mogu primijetiti i u hrvatskom hot spotu, Varaždinskoj županiji, prenosi Jutarnji.
