Ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić objasnili su na konferenciji za medije kakvi su planovi i dokle se stiglo s procesom ulaska Hrvatske u eurozonu.
“Na javno savjetovanje je pušten dokument, toplo preporučam medijima i svim građanima da obrate pažnju”, na početku je kazao ministar Zdravko Marić.
“Od sredine ove godine smo u deviznom tečajnom mehanizmu 2. Krećemo s javnim savjetovanjem koje bi trebalo biti gotovo za nekih 30 dana s dokumentom koji bi trebao pobliže definirati sa strane javnog i privatnog sektora sve one prilagodbe, kako zakonodavne tako i provedbene, i implementacije svega onoga što je važno na našem nacionalnom planu uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj”, kazao je, prenosi N1.
“Jedno od osnovnih načela uvođenja eura je načelo zaštite potrošača”, istaknuo je, navevši da je, između ostalog, riječ i o pitanjima poput konverzije kredita, depozita, gotovog novca.
Rekao je da su im u toj kampanji “informiranost i zaštita potrošača prioritetni”.
Guverner HNB-a Boris Vujčić bio je konkretan: “Naš cilj je da budemo spremni za dvije godine. Kako bismo to napravili, moramo od početka iduće godine (krenuti) sa samim konkretnim implementacijama nacionalnog plana za zamjenu kune eurom, odnosno s radom šest koordinacijskih odbora koje smo predvidjeli da će postojati da pripreme nacionalnu konverziju.”
Na pitanje nije li pandemija covida s krizom usporila Hrvatsku u tom procesu, Vujčić je odgovorio kakva je danas procjena u odnosu na proljetos:
“Rizik za ispunjavanje kriterija procjenjujemo da je sad čak manji nego što je tada bio. Zbog čega? Zato što sad očekujemo da će se situacija normalizirati 2021. Neće biti kao 2019., ali da će ići u boljem smjeru… Čuli ste da je sada i cjepivo praktično pred vratima implementacije.”
“Što se tiče naših nominalnih kriterija konvergencije, kojih je pet, mislimo da praktički četiri ne (bismo, op.a.) trebali imati veliki problem ispuniti. To su: stabilnost tečaja, koji je uvijek bio stabilan, kamatne stope, inflacija, čak i javni dug, iako je javni dug jako porastao. Kriterij za javni dug je da se mora smanjivati za jednu dvadesetinu razlike između 60 posto i sadašnje razine javnog duga. On će biti nešto preko 80 posto, znači otprilike jedan cijelih nešto bi se trebao smanjivati, što s ozbirom na naša očekivanja rasta, pet ili nešto posto, ne bi trebao biti problem, budući da će se onda smanjivati udio javnog duga”, kazao je.
Ministar Marić se nadovezao na dio s javnim dugom: “Za javni dug je projekcija 87 posto, to je jednokratni učinak pandemije.”
Vujčić je dodao i kakva je popularnost ideje o prelasku s kune na euro među građanima: “Preko polovice građana podržava uvođenje eura.”
Najavio je da će se tijekom konverzije valute potrošače zaštititi “određenim zakonskim rješenjima”, i to tako da konverzija depozita i kredita budu besplatni, prenosi N1.
