Skupština Hrvatsko-češkog društva: Pandemija i potres nisu bili izlika za nerad; Akademik Josip Bratulić počasni član

Foto: Hrvatsko-češko društvo

Unatoč pandemiji koronavirusa, Hrvatsko-češko društvo održalo je 10. studenog u Češkom domu u Zagrebu svoju godišnju skupštinu koja je po prvi put u nepunih 29 godina HČD-a održana u posebnim okolnostima: odazvao se tek manji broj članova, a od prethodne skupštine proteklo je čak 19 mjeseci. Skupština je naime bila planirana za ožujak, ali je morala biti odgođena zbog početka pandemije, a zatim su njeno održavanje onemogućavale posljedice razornog potresa koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb.

Ipak, Hrvatsko-češko društvo uspjelo je ispuniti svoju zakonsku obavezu i održati skupštinu na kojoj se osvrnulo na svoje rezultate u prethodnom razdoblju te prihvatilo plan rada za ostatak 2020. i za 2021. U 2019. i početkom 2020. Hrvatsko-češko društvo obilježilo je 200. godišnjicu rođenja Vatroslava Lisinskog koncertom njegovih čeških skladbi u Zagrebu, objavljena je knjiga Karela Čapeka Razgovori s T. G. Masarykom, u prijevodu Dubravke Sesar, zajedno s izdavačkom kućom Disput i uz financijsku potporu Grada Zagreba, a održan je i niz tribina izvan Zagreba na kojima je predstavljeno glasilo Susreti te obilježene neke od važnih godišnjica iz povijesti hrvatsko-čeških odnosa, poput 200. godišnjice rođenja generala Josipa Filipovića, vojnog zapovjednika Češke i počasnog građanina Praga koja je održana u njegovom rodnom Gospiću. Prigodnim predavanjima obilježena je i 160. godišnjica rođenja hrvatskog književnika češkog porijekla Vjenceslava Novaka, 80. godišnjica dodjele Nobelove nagrade za kemiju hrvatskom kemičaru češkog porijekla Lavoslavu Ružički i 60. godišnjica dodjele iste nagrade češkom kemičaru Jaroslavu Heyrovskom, 60. godišnjica smrti blaženog Alojzija Stepinca (predavanjem o njegovim vezama s Česima), a članovi HČD-a održali su I predavanja o Oskaru Schindleru, o moravskim Hrvatima u Břeclavu i o nastanku ljetovališta Kupari. Organizirana je i terenska ekskurzija u Liku, a na poticaj HČD-a tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala je najpoznatijeg češkog Hrvata, arhitekta Vladu Milunića, Redom Ante Starčevića.

Niti pandemija koronavirusa ni posljedice potresa nisu zaustavile rad HČD-a, već je on nastavljen drugim sredstvima. U vrijeme lockdowna održana su predavanja putem interneta, o povijesti Čeha u Zagrebu te o zaslugama Čeha za razvoj hrvatskog turizma, a na internetu je objavljeno elektroničko izdanje knjige Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj. Prestankom lockdowna nastavljen je uobičajen rad HČD-a pa je u lipnju u Češkom domu u Zagrebu održano predavanje povodom stote godišnjice češke zastave, a krajem kolovoza u Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu bila je postavljena izložba Dušan Karpatský (1935.-2017.), znan i neznan. Ona je početkom 2020. bila prikazana i u Rijeci. Prigodnim predavanjem o svetom Jeronimu i Česima u Zagrebu je obilježena i 1600. godišnjica smrti ovog značajnog sveca rođenog na području Hrvatske, a u Gospiću je, unatoč, eskalaciji pandemije, obilježena 200. godišnjica rođenja generala Franje Filipovića, vojnog zapovjednika Moravske i Šleske. Gradska skupština Grada Zagreba prihvatila je inicijativu HČD-a o imenovanju Parka Marije Ružičke Strozzi, a povodom godišnjica Božidara Grubišića i Miroslava Jileka Društvo je dodijelilo svoje nagrade s njihovim imenima Jasenki Kranjčević i Franji Vondračeku. „Pandemija i potres Hrvatsko-češkom društvu nisu bili izlika za nerad, već smo svoje djelovanje prilagodili tim okolnostima i postigli nove značajne uspjehe koji su imali i dobar odjek u javnosti“, kazao je na skupštini predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac.

Do kraja 2020. HČD planira održati izložbe o Dušanu Karpatskom u Bjelovaru i Daruvaru, u Zagrebu organizirati tribinu o češkoj eksperimentalnoj poeziji te objaviti knjigu Franje Vondračeka i Marijana Lipovca Češka na dlanu (u elektroničkom izdanju, uz financijsku potporu Grada Zagreba). U 2021. u planu je obilježavanje jubileja koju su se navršili u 2020, poput 600. godišnjice rođenja češkog kralja Jurja Podjebradskog, 200. godišnjice rođenja književnice Božene Nĕmcove i slikara Josefa Mánesa, 100. godišnjice rođenja najznačajnijeg povjesničara češke manjine Josipa Matušeka i 350. godišnjice smrti pedagoga Jana Amosa Komenskog. Od godišnjica koje se navršavaju u 2021. najznačajnije su 150. godišnjica rođenja Stjepana Radića, najvećeg promicatelja hrvatsko-čeških veza, te 250. godišnjica početka hrvatskog novinstva i prvih hrvatskih novina Ephemerides Zagrabienses koje je u Zagrebu izdavao Čeh Antun Jandera. U planu je i obilježavanje 40. godišnjice smrti Miroslava Krleže postavljanjem spomen-ploče u Zbraslavu kraj Praga gdje je 1932. napisao roman Povratak Filipa Latinovicza, obilježavanje 10. godišnjice smrti Václava Havela imenovanjem njegove ulice u Zagrebu, obilježavanje 80. godišnjice rođenja i 10. godišnjice smrti književnika i bohemista Predraga Jirsaka, 150. godišnjice smrti graditelja Bartola Felbingera, 1100. godišnjice smrti češke kneginje svete Ludmile, 200. godišnjice rođenja književnika i novinara Karela Havlíčeka Borovskog, 100. godišnjice rođenja vođe Praškog proljeća Alexandera Dubčeka, 80. rođendana Vlade Milunića i 25. godišnjice njegove zgrade Kuća koja pleše te 90. godišnjice otvaranja Batine tvornice u Vukovaru. U planu aktivnosti Hrvatsko-češkog društva za 2021. je i postavljanje izložbe o ilustracijama i dizajnu čeških prijevoda na hrvatski jezik, postavljanje spomen-ploče fotografu Ivanu Standlu u Zagrebu, kao i projekt Retrohratky – interaktivna putujuća izložba o češkim igračkama, uz popratne radionice i predavanja. Od izdavačkih projekata planira se izdavanje novog broja glasila Susreti, kao i knjige Jiříja Menzela Hirovite godine. Nakon prestanka pandemije u Češkoj će se pokušati organizirati akcija za pomoć u obnovi zgrada u Zagrebu stradalih u potresu, a u Pragu koncert čeških skladbi Vatroslava Lisinskog.

Skupština Hrvatsko-češkog društva donijela je odluku da se filolog i književni povjesničar akademik Josip Bratulić izabere počasnim članom te udruge.

U obrazloženju se navodi da akademik Bratulić „kao intelektualac s dubokom sviješću o zajedničkim korijenima hrvatske i češke kulture i povijesnoj bliskosti dvaju naroda iskazuje poseban senzibilitet i za hrvatsko-češke kulturne veze.“ „Akademik Josip Bratulić proglašava se počasnim članom Hrvatsko-češkog društva zbog svojih značajnih doprinosa hrvatskoj kulturi, znanosti i publicistici, posebno kroz znanstvena istraživanja i popularizaciju povijesti hrvatsko-čeških kulturnih odnosa te iskrenog, dobronamjernog i podupirajućeg angažmana u aktivnostima Hrvatsko-češkog društva u razdoblju od njegova osnutka do danas. Time je dokazao privrženost temeljnim načelima i ciljevima Hrvatsko-češkog društva i zaslužio imenovanje počasnim članom“, stoji u obrazloženju odluke.

Uz akademika Bratulića, jedina počasna članica HČD-a trenutno je Ľubica Lukaštíková iz Češke, supruga nekadašnjeg češkog diplomata u Zagrebu, a počasni član je bio i pokojni Dušan Karpatský, piše HČD.

Akademik Josip Bratulić

Akademik Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski je filolog i povjesničar književnosti, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, nekadašnji predsjednik Matice hrvatske i dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Pazinu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1963. je završio studij hrvatskog jezika i jugoslavenskih književnosti te komparativnu književnost. Na istom je fakultetu 1970. magistrirao i 1975. doktorirao. Od 1964. radio je u Staroslavenskom institutu „Svetozar Ritig“ s kojim je surađivao još od studentskih dana. Od 1977. do umirovljenja 2004. radio je na Filozofskom fakultetu na Katedri za stariju hrvatsku književnost, od 1978. kao docent, od 1981. kao izvanredni, a od 1987. kao redoviti profesor. Bio je voditelj Katedre za stariju hrvatsku književnost od 1991. do 1996., a od 1990. do 1992. bio je dekan Filozofskog fakulteta. Predavao je na fakultetima u Rijeci, Puli, Mostaru, a povremeno i na drugim domaćim i inozemnim sveučilištima. Za redovitog člana HAZU izabran je 2000., a od 1988. bio je član suradnik. Od 1996. do 2002. bio je predsjednik Matice hrvatske.

Znanstveni i stručni opus akademika Josipa Bratulića jedan je od najopsežnijih u novijoj hrvatskoj filologiji i čine ga djela posvećena starijoj hrvatskoj književnosti, glagoljaštvu i ćirilometodskoj baštini te hrvatskoj kulturi u najširem smislu riječi.

Najvažnija djela su mu: Istarski razvod (1978.), Aleja glagoljaša Roč – Hum (1983.), Prva hrvatskoglagoljska početnica (1983.), Milan Rešetar; Tomo Matić; Franjo Fancev; Josip Badalić; Slavko Ježić; Jakša Ravlić: Izabrana djela (priredio, 1983.), Žitja Konstantina Ćirila i Metodija i druga vrela (1985.), Istarske književne teme (1987.), Vinodolski zakon 1288. (1988.), Izazov zavičaja: rasprave iz književne povijesti Istre (1990.), Sjaj baštine: rasprave i članci o hrvatskoj dopreporodnoj književnosti (1990.), Mrvice sa zagrebačkog stola (1994.), Leksikon hrvatske glagoljice (1995.), Istra: zavičaj starina i ljepota (2000.), Hrvatska pisana kultura, I–III (suautorstvo sa Stjepanom Damjanovićem, 2005.–2009.), Hrvatski ex libris: povijest hrvatskih knjižnica (2007.), Hrvatske autorske čestitke (2011.), Slavonske književnopovijesne teme (2013.), Priče o lijepim stvarima ili Blagdan skromnih darova (2015.), Hrvatsko devetnaesto stoljeće. Politika, jezik, kultura (2018.) i Povijest hrvatskoga jezika I-VI (glavni urednik, 2009. – 2019.).

Među hrvatskim filolozima i intelektualcima uopće akademik Bratulić prepoznatljiv je kao osoba koja znanost skladno povezuje sa zainteresiranom javnošću jer jednak trud ulaže i u znanstvena istraživanja i u promidžbu znanosti i kulture putem predavanja, publikacija te tiskanih i elektroničkih medija. Akademik Bratulić erudit je golemog i raznolikog znanja koji s jednakim poštovanjem i jednako razumljivo govori i akademskoj zajednici i građanima malih mjesta diljem Hrvatske, kao i djeci i mladima. Malo tko ima sposobnost tako jednostavno i slikovito, a ipak dubokoumno, izraziti i protumačiti razne kulturne i društvene fenomene i smjestiti ih u odgovarajući kontekst.

Kao intelektualac s dubokom sviješću o zajedničkim korijenima hrvatske i češke kulture i povijesnoj bliskosti dvaju naroda, akademik Bratulić iskazuje poseban senzibilitet i za hrvatsko-češke kulturne veze, zbog čega od samih početaka surađuje s Hrvatsko-češkim društvom. Među inicijatorima osnutka Društva bio je razmatran kao mogući kandidat za prvog predsjednika, što govori o njegovom ugledu i prepoznatljivosti u širim društvenim krugovima još prije gotovo tri desetljeća. Bio je jedan od sudionika osnivačke skupštine Hrvatsko-češkog društva 1992., a kasnije je svojim savjetima pomogao kod osmišljavanja istraživačkog projekta Kulturno-znanstvene veze hrvatskog i češkog naroda u ozračju 650 godina akademskog obrazovanja u srednjoj Europi (1998.), kao i drugih projekata.

Akademik Bratulić povezan je i s počecima izdavačke djelatnosti Hrvatsko-češkog društva: u vrijeme dok je bio predsjednik Matice hrvatske 2000. je zajednički objavljena knjiga govora Václava Havela Sve je moguće (u prijevodu Manje Hribar i s predgovorom Vlade Gotovca, oboje članova HČD-a), prva knjiga u izdanju HČD-a, a 2006. napisao je predgovor knjizi Marijana Lipovca Biskup Duh kojoj je bio i glavni promotor, što je dalo dodatnu znanstvenu i stručnu težinu ovom važnom djelu o počecima hrvatsko-čeških odnosa. I u novije vrijeme aktivno je kao predavač sudjelovao na tribinama Hrvatsko-češkog društva (o misiji svetih Ćirila i Metoda 2013. i o Karlu IV. 2016.). Akademik Bratulić u više je navrata popularizirao Hrvatsko-češko društvo i hrvatsko-češke veze u svojoj emisiji na Hrvatskom radiju Zagonetno putovanje, primjerice 2012. povodom 20. godišnjice HČD-a, kao i u brojnim drugim medijskim istupima, predavanjima ili sudjelovanjem u dokumentarnim filmovima, među kojima se ističe film Česi Zagrebu – Zagreb Česima iz 2009. S hrvatskim kiparom češkog porijekla Želimirom Janešom osmislio je jedinstveno spomen-obilježje glagoljaštvu, Aleju glagoljaša Roč–Hum.

Temeljem svega navedenog akademik Josip Bratulić kao istaknuta i ugledna osoba hrvatskog kulturnog i javnog života s pravom zaslužuje da ga Hrvatsko-češko društvo imenuje svojim počasnim članom.

Facebook Komentari