Otvoreno HRT-a: Jesmo li na vrhuncu pandemije i je li spas na vidiku?

Foto: HRT

– Zadnji tjedan imamo određenu stagnaciju, odnosno nemamo porast kao u prethodnim tjednima. Nadamo se najboljem, vjerujemo da je to i posljedica mjera koje su donene, kao i pridržavanje mjera. Vjerujem oda su to dobri znakovi. Izuzetno je teško davati prognoza, ali se cijelo vrijme nadamo da će biti bolje , da sve to skupa što radimo ima smisla i da je na dobrobit naše populacije, rekla je Ivana Pavić Šimetin u emisiji Otvoreno.

O jačim mjerama u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji govorio je Damir Trut.

– Te dvije županije su zatražile mjere koje su malo jače nego je generalna mjera koju je donio Nacionalni stožer civilne zaštite i uvjeren sam da prozilaze iz njihovih analize stanja na terenu i događaja i pretpostavljam da su točno pogodili mjesta koja su se trebalo dodatno ograničiti, rekao je Trut.

O sportskom centru koji odbija zatvaranje, rekao je da kad se gleda iz aspekta društva, zajednice, grada Varaždina je to neodgovorno ponašanje koje treba osuditi.

– Tako se ne smije ponašati nego onako kako je propisano kako bismo spriječili prenošđnje virusa s osobe na osobu. Tamo je brojka zaista visoka. Sportski centar je već posjećen od strane inspektora i nadam se da će napraviti ono što treba, rekao je Trut.

Što se događa na sjeveru, je li problem u svadbi od 130 ljudi?

– Situacija se značajno promijenila od ljeta, kada nismo bilježili niti jednu pozitivnu osobu. U kolovozu su bile prve pozitivne osobe, u devetom je značajniji porast na 117, a u listopadu je eskalirao na preko 1600 pozitivnih osoba, rekla je Marina Payerl-Pal.

– Posljedica je to nekih događanja, većih obiteljski okupljanja koja su bila izvor širenja virusa u sve dijelove Međimurja. Drugi je razlog velika aktivnost različitih sportskih udruga koje su bilježile veliki broj pozitivnih osoba, Širenje virusa u veća poduzeća također je doprinijelo velikom širenju virusa. No vidimo polako pad trenda porsta, sedmodnevna incidencija ne raste više onako kako je rasla, dodala je Payerl-Pal.

– Svjedočimo već više od 6 mjeseci iznimnom naporu prvenstveno epidemiologa, kriznog stožera i cijele Vlade i oni su napravili maksimum koji se može u datoj situaciji učiniti. Iz medicinskog rakursa gledanja koronu promatramo u 4 različite dimenzije medicinskog problema i značaja, rekao je akademik Miroslav Samaržija.

– O epidemiološkom neću govoriti, o njemu su govorile kolege. Drugi je u medijima jako prisutan to su ljudi koji su u bolnici, tih 10-20% koji imaju tešku formu bolesti i opterećuju bolnički sustav i u jednom trenutku će ga učiniti vrlo vjerojatno paraliziranim u dobroj mjeri. No postoje još dvije dimenzije koje su jednako važne ili još značajnije. To je još 80% ljudi koji su bez simptoma, ili maju blage do srednje teške simptome. To je kategorija koja generira veliki bolnički problem i koja generira javnozdravstveni problem. Vjerujem da će pojava brzih antigenih testova pomoći da u tom velikom bazenu ljudi koji su inficirani brže-bolje nađemo koje treba izolirati i liječiti. Idući problem je onaj o kojem malo govorimo post korona problem. Mnogi su nakon mjesec dana još uvijek su i fizički bolesni, a imaj u i mentalni status, ta bolest nije samo kratkotrajna fizička bolest, objasnio je.

I na kraju ima puno problema kako zbrinuti ostale bolesti koje su i dalje ostale. Neke su i smrtonosnije od korona i sve to skupa zdravstveni sustav mora nositi i balansirati, rekao je akademik Miroslav Samaržija.

– Cjepivo je odlična preventiva. Ono je izuzetno efikasno, nismo očekivali da će se prijavljivati učinkovitost na razini 90%. To je silno visoko, bez obzira koliko ćemo se puta docjepljivati. Kod cjepiva postoji jedan stručni i znanstveni zazor i upitnik – Moramo biti sigurni da je sigurno prije nego krenemo u javno akciju procjepljivanja. To je ono što se čeka, rekao je akademik.

– Mislim da je to veliki napredak i nova nada. Radi se o cjepivu koje je utemeljeno na glasničkoj ribonukleinskoj kiselini. Ona kad se inicira u tijelo ulazi u imunosne stanice gdje se prepisuje u protein šiljka koronavirusa i predočuje imunosnim stanicama koje onda reagiraju na njega proizvodeći imunosno u memoriju. U slučaju infekcije s virusom cijepljenog čovjeka imunosni sustav će odgovoriti kako će u 90% slučajeva spriječiti infekciju.Cjepivo je dobro, no problem je da se mora skladištiti na niskim temperaturama, nižim od -80°C pa je problem i u distribuciji. No Pfizer je objavio kako planira do Nove godine plasirati 50-100 milijuna doza, a do sredine preko milijardu doza cjepiva, rekao je Trobonjača.

Što nas očekuje tijekom zime?

– Virus, iako je RNK virus i ima velik genom od nekih 30 kilobaza, znamo da nije sklon mutacijama. Nosi neke gene koji omogućavaju vjernu replikaciju pa vrlo sporo mutira i to je u kontekstu cjepiva dobar znak jer će nas ono štititi. Kako će se virus razvijati one znamo. Očekujem u prosincu i siječnju još povećanje broja novoinficiranih jer ne vjerujem da smo prošli 10% inficiranih u društvu tako da će epidemija trajati i pojačavati se sa svim negativnim posljedicama oštećenja zdravstvenog sustava, što vidimo po povećanju broja umrlih. To će rasti do proljeća i do primjene cjepiva, smatra Trobonjača.

Prof. prim. dr. sc. Ivo Ivić, dr.med., predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split danas je najavio proširenje kapaciteta u KBC-u Split te je rekao da ćese povećati smrtnost.

– Povećat će se broj umrlih. Može postatak umrlih biti relativno mali, ali bazen onih koji će oboljeti bit će jako velik. Ako se izrazimo ekonomskim jezikom, možda je kamata niža, ali je glavnica jako velika. Veliki je bazen ljudi koji se mogu inficirati, koji će oboljeti, onda će logički rasti i broj osoba u 50-im i 60-im godinama života i koji će imati teške forme bolesti i bit će ih jako puno, smatra Ivić.

Dodao je da smatra kako se ljudi ne pridržavaju mjera, a spoemnuo je proslavu Torcidu i jučerašnji poroisvjed u Zagrebu.

– Ako se traži da se ponaša odgovorno onda bi netko treba i snositi odgovornost za svoje ponašanje. Jučerašnja poruka s tog provjeda je bila jako loša za javnost. Oni koji su svjesni oni razumiju da to ne valja, ali morate računati na jako veliki broj mladih ljudi koji to gleda i kaže “eto vidiš, nema veze , može se”, rekao je Ivić.

Govorio je i o situaciji u Splitu. Imamo stalni porast bolesnika, u zadnja dva tjedna 30 novih po tjednu. Imamo još više priujema nego otpusta. Još imamo dovoljno kreveta, no ne možemo vjerovati da će odjednom stati, potrajat će i moramo bolesnike dočekati spremni, rekao je Ivić.

O situaciji u Slavoniji govorio je Domagoj Drenjančević.

– Jasno je da većina oboljelih biti u dobnoj skupini od 20 do 65 godina i onda među njima ima i poneki slučaj mlađih sa smrtnim ishodom od covida-19. Svi nose neke poticajne bolesti i određene moguće predisponirajuće čimbenike koji mogu dovesti do smrtnog ishoda, rekao je.

– Stanje u Osijeku slično je stanju u Splitu. Postoji lagani negativni trend u jednom “steady, state” stanju, ali također očekujem porast novooboljelih. Primamo više nego što otpuštamo bolesnika, rekao je.

– Broj bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja raste. Daleko smo od prihvatljivih brojeva, bilo bi dobro da ostanemo unutar ove brojke od 3000. daleko smo od troznamenkastih brojeva., dodao je.

U Hrvatskoj je zabilježeno 1529 novih slučajeva zaraze, a preminulo je još 38 osoba koje su bile pozitivne na koronavirus. Najpovoljnija je situacija i dalje u Istarskoj županiji, iako sada i ondje ima dosta slučajeva, dok je najteža u Varaždinskoj i Međimurskoj, piše HRT.

Facebook Komentari