Potomci majki sa zdravim životnim stilom žive čak desetljeće duže bez kardiovaskularnih bolesti od djece čije su majke živjele nezdravim načinom života. To je otkriće studije objavljene u European Journal of Preventive Cardiology, časopisu Europskog kardiološkog društva (ESC), prenose 24sata.
– Naše istraživanje sugerira da su majke primarne čuvarice zdravlja svoje djece – rekao je autor studije dr. James Muchira sa Sveučilišta Vanderbilt u Nashvilleu i Sveučilišta Massachusetts u Bostonu. Dodaje kako se utjecaj njihovih navika odražava na zdravlje potomaka u odrasloj dobi. Prethodno istraživanje pokazalo je da roditelji prenose zdravlje na svoje potomstvo i kroz gene i kroz zajedničko okruženje, odnosno način života.
Ovo je prvo istraživanje koje je ispitalo je li zdravlje srca roditelja povezano s dobi u kojoj potomci razvijaju kardiovaskularne bolesti. Uz to, istraživao je utjecaj svakog roditelja zasebno.
Studija je pratila majku, oca i djecu, tijekom koje je praćeno ukupno 1989 potomaka, te 1989 majki i jednako toliko očeva. Potomci su upisivani u prosječnoj dobi od 32 godine i praćeni su tijekom 46 godina (1971. – 2017.), kako bi se utvrdilo kada se razvijaju kardiovaskularni problemi.
– Presudno je to da je studija pratila potomstvo većinu njihovog odraslog života, kad se zaista dogode srčani i moždani udari – objasnio je dr. Muchira.
Kardiovaskularno zdravlje majki i očeva ocjenjivano je prema sedam čimbenika: nepušenje, zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i normalan indeks tjelesne mase, krvni tlak, kolesterol u krvi i glukoza u krvi. Tri kategorije kardiovaskularnog zdravlja bile su: loše (0 do 2 postignuta čimbenika), srednje (3 do 4) i idealno (5 do 7).
Istraživači su procijenili povezanost roditeljskog kardiovaskularnog zdravlja i toga koliko dugo su njihovi potomci živjeli bez kardiovaskularnih bolesti. Procijenjene su veze između svakog para, tj. majka-kćer, majka-sin, otac-kćer i otac-sin.
Potomci majki s idealnim kardiovaskularnim zdravljem živjeli su još devet godina duže bez kardiovaskularnih bolesti u odnosu na potomke majki s lošim kardiovaskularnim zdravljem (27 u odnosu na 18 godina). Loše kardiovaskularno zdravlje majke povezano je s dvostrukom opasnošću od rano nastalih kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s idealnim zdravljem kardiovaskularnog sustava majke. Zdravlje srca očeva nije imalo statistički značajan učinak na duljinu vremena koje su potomci živjeli bez kardiovaskularnih bolesti.
Dr. Muchira kaže da je snažan doprinos majki vjerojatno kombinacija zdravstvenog stanja tijekom trudnoće i okoliša u ranom životu.
– Ako majke imaju dijabetes ili hipertenziju tijekom trudnoće, ti se čimbenici rizika ‘utisnu’ u njihovu djecu u vrlo ranoj dobi. Uz to, žene su često primarne njegovateljice i glavni uzor ponašanja – rekao je. Pritom se nezdravi način života majke više odrazio na sinove nego na kćeri.
– To je bilo zato što su sinovi imali nepovoljnije životne navike od kćeri, što je situaciju dodatno pogoršalo. To pokazuje da pojedinci mogu sami preuzeti brigu o svom zdravlju. Ljudi koji naslijede visok rizik od majke, taj rizik smanjiti ako redovito vježbaju i kvalitetno jedu. Ako nije tako, rizik će se umnožiti.
Autori navode da optimizacija kardiovaskularnog zdravlja među ženama reproduktivne dobi i majkama s malom djecom ima potencijal prekinuti međugeneracijski ciklus kardiovaskularnih bolesti koje se mogu spriječiti.
– Takve intervencije trebale bi se dogoditi tijekom trudnoće i vrlo rano u djetetovu životu, tako da imaju stvarni utjecaj zaštitnih kardiovaskularnih zdravstvenih stanja prati u odrasloj dobi. Na primjer, uparivanje majki i male djece u programu vježbanja ili poboljšanja prehrane. Ako djeca izrastu u zdrave odrasle osobe, neće stjecati isti kardiovaskularni rizik kao njihovi roditelji, što će povećati šanse za dobivanje još zdravije unučadi – ističe dr. Muchira, a piše portal Medical Express.
