Ako su vam ruke i noge tijekom hladnih zimskih dana hladne, to nije znak za uzbunu, već pokazuje da se vaš organizam prilagođava uvjetima i usporavanjem periferne cirkulacije djelomično povlači krv u unutrašnjost tijela, kako bi se smanjio gubitak topline.
– S povratkom u zagrijani prostor problem se obično povlači, no ako su vam ruke i noge i inače hladne, to nema nužno veze sa cirkulacijom, jer su mogući razlozi mnogobrojni. Osobe sklone niskom tlaku mogu imati hladne okrajine radi stezanja perifernih krvnih žila, što je način na koji tijelo nastoji korigirati nizak tlak. Dehidracija radi neadekvatno unosa tekućine imat će isti efekt; stres također može putem hormona adrenalina dovesti do stezanja krvnih žila na periferiji, što u situacijama ugroze i eventualne ozljede treba smanjiti opseg krvarenja. S druge strane, osobe koje radi visokog tlaka uzimaju neki od lijekova iz skupine beta blokatora mogu također imati problem stezanja perifernih krvnih žila kao nuspojavu terapije – kaže internist kardiolog, prim. dr. Mislav Klobučić, iz Bjelovara.
Loša crvena krvna slika i neadekvatna funkcija štitne žlijezde također mogu utjecati na prokrvljenost okrajina i svakako ih je kod izraženih simptoma potrebno provjeriti, dodaje.
– Dio bolesnika simptome će imati kao posljedicu dugogodišnje šećerne bolesti, visokih vrijednosti masnoća ili pušenja, što dovodi do značajnog suženja krvnih žila formiranjem tzv. aterosklerotskih plakova, no oni će se češće žaliti na bol u mišićima pri fizičkoj aktivnosti kao posljedica deficita kisika u uvjetima smanjene opskrbe. Dio će pak bolesnika imati osjećaj hladnoće u ekstremitetima, nemira ili mravinjanja, ne kao posljedica promjena na krvnim žilama već kao posljedica oštećenja živaca. Razlozi su dakle mnogobrojni, pojašnjava dr. Klobučić.
Dodaje da se, ako se smetnje ponavljaju često i dugo traju, svakako preporuča obaviiti pregled i osnovnu obradu koja će otkriti njihovu pozadinu.
Kako si kod hladnih ruku i nogu možemo pomoći sami?
Ako su vam ruke i noge hladne, u zimskim mjesecima vodite računa da ih utoplite na adekvatan način, a možete si pomoći i s toplo-hladnim tuširanjem ili toplom kupkom, koji mogu doprinijeti tome da se potakne prokrvljenost, kaže liječnik.
– I redovita fizička aktivnost, adekvatan unos tekućine, zdrava prehrana i izbjegavanje pušenja, kako aktivnog tako i pasivnog, dugoročno doprinose očuvanju funkcionalne cirkulacije – zaključuje sugovornik.
Toplo-hladno tuširanje: Smočite se vodom pod temperaturom koju preferirate. Nakon toga polako povećavajte temperaturu pa čim brže prebacite na hladnu vodu. Pokušajte se tuširati od nogu i ruku prema srcu.
Topla zimska kupka: Topla voda podrazumijeva temperaturu od 32 do 35 Celzijevih stupnjeva, a 10-20 minuta u njoj će otvoriti pore, a to će pomoći u uklanjanu toksina. Osim toga, topla kupka može biti veoma relaksirajuća.
Pomaže i masaža: Uzmite malo kreme, a počnite s gornje strane stopala i nježno masirajte. Stisnite i povucite prstima kožu prema Ahilovoj peti. Na području ispod prstiju radite kružne pokrete. Ponovo prijeđite na gornji dio stopala, pišu 24sata.
