EK shvaća da je članica u dubokom problemu: Hrvatsku čeka neizvjestan i neravnomjeran oporavak

Hrvatska ekonomija doživljava oštar pad tijekom 2020. zbog socioekonomskih posljedica epidemije koronavirusa. BDP će u 2020. pasti za 9,7 %. Do djelomičnog oporavka doći će tijekom 2021. kada Komisija predviđa rast od 5,7%, ali razina kakva je bila prije koronakrize ne očekuje se prije 2022. Hrvatsku čeka neizvjestan i neravnomjeran oporavak, piše HRT.

Epidemija koronavirusa u prvom valu utjecala je i utječe na oštar gospodarski pad u Hrvatskoj. U prvom kvartalu kada je došlo do naglog prekida u lancu nabave i potrošnje BDP je pao za 1,3%.

U sljedeća 2 mjeseca mirovanja i opće izolacije BDP je pao za rekordnih 14,9%. Domaća potrošnja se smanjila, kućanstva su zaustavila potrošnju, biznisi odgađali investicijske odluke, stoji u izvješću o Europske Komisije o Hrvatskoj. Ograničenja kretanja i putovanja gušila su turizam.

Vladine mjere pomoći za plaće zaposlenih direktno su utjecale na to da pad BDP-a bude 3% manji, pa Komisija za 2020. predviđa ukupni pad od 9,7%.

Prema svim pokazateljima nakon travnja došlo je polaganog oživljavanja kako su slabile mjere društvene izolacije.

Ipak, Hrvatsku čeka neizvjestan i neravnomjeran gospodarski oporavak, stoji u dokumentu.

Potrošnja po kućanstvima mogla bi se oporavljati u drugoj polovici 2020. i to će biti glavni pokretač gospodarskog oporavka. Osobnoj potrošnji i potrošnji po kućanstvima trenutno na ruku ide niska inflacija i štednja koju su građani ostvarili tijekom perioda zatvaranja.

No zbog rasta nezaposlenosti to neće dugo trajati. Nezaposlenost u 2020. iznosi 7,7%. Sezonsko zapošljavanje je također smanjeno zbog slabe turističke sezone. Opravak tržišta rada će biti spor i EK ne očekuje da će zapošljavanje dostići pretkriznu razinu prije kraja 2022.

Realizacija projekta povezanih s fondovima Europske unije, uključujući i obnovu nakon potresa u Zagrebu, pogodovat će investicijskoj klimi. Privatna ulaganja imat će koristi od tih povoljnih financijskih uvjeta i mjerama za održavanje likvidnosti.

Trgovina i turizam oporavljat će se polaganije. Robna trgovina ovisit će o ritmu oporavka glavnih hrvatskih trgovinskih partera , ali turizam bi mogao još neko vrijeme ostati pod jačim pritiskom zbog ograničavanja putovanja, prekidima u avionskom prometu i promijeni ponašanja samih turista koji se zbog krize u sve većem broju odlučuju za domaći turizam.

I državna blagajna punila se slabije i zbog pada ekonomskih aktivnosti i zbog velikih mjera pomoći koje je Vlada uvela kako bi zaštitila radna mjesta i plaće i zbog financiranja državnog deficita, pa je javni dug države skočio na 86,6% BDP-a. Polagano smanjivanje državnog duga očekuje se kroz naredne 2 godine, piše HRT.

Facebook Komentari