Drugi val Španjolske gripe 1918. bio je najteži: Evo što se tada događalo i što danas znamo

Foto: Unsplash

U smrtonosnom jesenskom valu pandemije gripe 1918. godine živote su izgubili milijuni ljudi jer nisu znali ovo što danas znamo o načinu širenja virusa i respiratornih bolesti. Ako ljudi nastave ignorirati ono što smo dobili tijekom više od stoljeća znanstvenog napretka, mogli bismo se suočiti s istom sudbinom, upozoravaju stručnjaci za CNN.

Naime, pandemija španjolske gripe pogodila je svijet u tri vala od proljeća 1918. do zime 1919. godine i u konačnici je ubila između 50 i 100 milijuna ljudi na globalnoj razini. Prvi val u proljeće 1918. bio je relativno blag. Većina smrtnih slučajeva od gripe 1918. dogodila se u jesen 1918., kad je započeo drugi i najgori val gripe.

Zdravstveni stručnjaci i danas očekuju porast zaraze Covid-19 upravo tijekom zime, jer je virus koji uzrokuje Covid-19 korona virus, a za njih je karakteristično upravo to da se šire tijekom zime. Zimski je zrak hladan, manje vlažan i čestice koje prenose viruse dulje mogu opstati u zraku. Uz to, membrane u nosu nam se suše uslijed hladnoće, pa su osjetljivije na infekcije. A kako vrijeme postaje hladnije, provodimo više vremena u zatvorenom prostoru, bez odgovarajuće ventilacije, što znači da je vjerojatnost širenja virusa veća.

Covid-19 još nije odnio toliko života koliko i gripa. Procjene kažu da je do kraja pandemije španjolske gripe iz 1918. godine u SAD-u umrlo oko 675.000 ljudi, što bi u današnjim uvjetima bilo oko tri milijuna umrlih – kaže dr. Jeremy Brown, liječnik za hitnu pomoć i autor knjige ‘Gripa: Stogodišnja potjera za lijekom najsmrtonosnije bolesti u povijesti’. Dodaje kako je utješno što danas ni izbliza ne govorimo o tim brojkama, no – ‘priča o kojoj govorimo još nije gotova’.

Postoji nekoliko mogućih odgovora, uključujući mutacije virusa i promjene obrasca njegovog ponašanja. Bila je zima, ljudi su češće u zatvorenom i širenje gripe tako je lakše.

– Pretpostavljam da virus nije uspio zaraziti dovoljan broj ljudi na proljeće i morao se prilagođavati. Mutirani virus lakše se širio – kaže John M. Barry, autor knjige ‘Španjolska gripa: Priča najsmrtonosnije pandemije u povijesti’. Također, u to se vrijeme vrlo lako razvijala upala pluća, koja bi ubila ljude u roku od dva dana. Još je trajao Prvi svjetski rat, tako da je širenje gripe dodatno olakšano pomicanjem vojnih trupa i kampova.

Procjenjuje se da se španjolskom gripom zarazilo između 20 i 40 posto osoblja američke vojske i mornarice, što je ometalo i njihovu učinkovitost. Gripa i upala pluća ubili su više američkih vojnika i mornara tijekom rata nego neprijateljsko oružje, pokazala je studija iz 2010. godine, što pokazuje i jedan primjer: Šest dana nakon što je u kampu Devens u Massachusettsu zabilježen prvi slučaj gripe, bilo je čak 6674 oboljelih. Bilo je šokantno, napisala je Gina Kolata, izvjestiteljica za znanost i medicinu iz The New York Timesa, u svojoj knjizi ‘Gripa: Priča o pandemiji Španjolske gripe 1918. i potrazi za virusom koji ju je uzrokovao’.

Neizmjerna prepreka bilo je nepoznavanje karaktera, ponašanja i težine virusa. Pandemija je došla prije svijesti o tome kako virus izgleda i kako ga izolirati i naučiti. Drugi val doveo je do toga da su neki ljudi i liječnici mislili da imaju posla s bolešću koja je drugačija od one koja ih je mučila tog proljeća.

Smrt od gripe dosegla je vrhunac u studenom 1918., što je vjerojatno bio najsmrtonosniji mjesec pandemije.

Gripa 1918. značajno je načela tkivo društva. Otprilike polovica smrtnih slučajeva bila je je među mladim ljudima u dobi između 20 i 40 godina, za razliku od današnje pandemije Covid-19, koja češće pogađa starije osobe.

Mnoga događanja, škole i javni prostori i tada su otkazani i zatvoreni. Vlasti su nametnule zakone o nošenju maski i protiv pljuvanja na ulici, a gradske vlasti izricale su kaznene mjere, uključujući novčane kazne protiv ljudi koji su prekršili pravila. Generalni maršal američke vojske u listopadu je otkazao plan poziva za 142.000 ljudi u vojsku, unatoč potrebi Europe za njima.

Smrt velikog broja ljudi u najboljim godinama dovela je do toga da su mnoga djeca izgubila jednog ili oba roditelja. Svijet je izgubio generacije mladih ljudi i za njih su pandemija i Prvi svjetski rat postali središnja iskustva njihovih života.

Krenimo na 2020. godinu: Višestruki znanstveni napredak omogućio je malu prednost u ublažavanju širenja i učinaka respiratornih bolesti poput gripe i Covid-19. Tehnološki napredak omogućio je istraživačima da promotre stanice i viruse pomoću elektronskih mikroskopa i rendgenske kristalografije, što omogućuje da se izoliraju, identificiraju te opišu struktura i ponašanje virusa.

Iako imamo testove na koronavirus, nemamo dovoljnu sposobnost testiranja i testovi traju dugo, kaže Kolata. Srećom, nismo u globalnom ratu. A godine znanstvenog napretka naučile su nas kako se respiratorne bolesti šire širenjem aerosolnih kapljica, pogotovo u bliskom kontaktu i uz nedovoljnu higijenu ruku i prostora oko sebe. No, da bi ove spoznaje bile učinkovite, ljudi ih trebaju prihvatiti i poštivati, ističu stručnjaci.

Mjere predostrožnosti poput fizičkog distanciranja, izbjegavanja okupljanja i nepotrebnih putovanja, pranja ruku i nošenja maski i dalje su važne. Opskrba namirnicama, medicinskim proizvodima i sredstvima za pripravnost za hitne slučajeve treba biti organizirana odgovorno, tako da smanjimo broj izlazaka do trgovine ili apoteke, smanjujući šanse za širenje virusa.

Dok 1918. nije postojalo odobreno cjepivo, danas je u testiranju više njih i do proljeća 2021. vjerojatno će biti procijepljen određeni broj ljudi. No, najveću vrijednost za zaštitu od virusa do tada ima poštivanje smjernica lokalnih tijela javnog zdravstva te znanstvenih spoznaja istraživača. Budemo li se pridržavali socijalne distance i nosili maske, te bude li sreće, to će biti učinkovita obrana protiv Covid-19 do pojave cjepiva, koje nije 100-posto učinkovito, ali je, zajedno sa spomenutim mjerama, sigurno bolje od nikakve zaštite, zaključuje Kolata, prenose 24sata.

Facebook Komentari