Otvoreno HRT-a: Kako se Europa može boriti protiv terorizma?

Foto: HRT

U terorističkom napadu u Beču poginule su četiri osobe, a 17 ih je ozlijeđeno. Jedan je napadač ubijen. U Austriji je proglašena trodnevna žalost. Kako spriječiti terorizam u Europi?

Prošli tjedan i napadi kod Pariza i u Nici. Svugdje su počinitelji mlađe osobe. Kako se Europa može boriti protiv terorizma, ekstremizma i radikalizacije u društvu?

O ovoj su temi u “Otvorenom” govorili prof. dr. sc. Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta Velika Gorica, stručnjak za sigurnost dr. sc. Gordan Akrap, dr. sc. Branimir Vidmarović sa Sveučilišta u Puli te vanjskopolitički komentator Damir Matković.

Na početku emisije posljednje informacije iz Beča javio je reporter Gordan Žvanović.

– Na snazi je policijski sat, a zbog pandemije koronavirusa. U centru Beča cijeli je dan na snazi izvanredno, ovdje gdje se odigrao napad postavljene su policijske barikade, u centru je i vojska. Iako za sada znamo da je jedan čovjek počinio napad, ne isključuje se mogućnost da je bilo još sudionika. Očito je da su napadač ili napadači, iskoristili situaciju da su se ljudi okupljali prije lockdowna.

Znakovito je, dodaje, da policija pretražuje tisuću snimki koje su građani prikupili, ali da nema dokaza da je još netko sudjelovao u napadu.

– Nema niti jednog dokaza među tim snimkama o postojanju drugog napadača.

U Austriji je bilo lako napraviti ovakav napad, a to je jedan od razloga zašto se to tamo dogodilo, govori Marinko Ogorec. Postavlja se i pitanje je li bilo sigurnosnih propusta.

– Teško je dati odgovor, Europa se temelji na ljudskim pravima i slobodama, ako nema dovoljno dokaza prema nekomu, onda se ne može ići na taj način. Pitanje je koja je to razina aktivnosti nekih, da će država doći i reći da je to govor mržnje. Društvo to mora osuditi. Nadam se da će se islamski svijet pridružiti Europi. Ovo nije europski nego globalni problem, pojašnjava stručnjak za sigurnost Gordan Akrap.

Ovo povezujem s izolacijom i lošom ekonomskom situacijom, radikaliziraju se mladi ljudi, koji nešto oponašaju, koji pokušavaju naći svrhu, dodaje Branimir Vidmarović.

– Džihadistički terorizam je najglasniji, iako je zapravo jači i desni i lijevi terorizam. Kvaziislamistički terorizam odudara od norme i on nas strahovito plaši. Na koji se način mlade može involvirati u život neke zajednice, da ne traže identitet tamo gdje ga ne treba tražiti.

Damir Matković pak ističe da u golemoj većini napade izvode mladi ljudi koji su rođeni u europskim državama te da se postavlja pitanje integracije.

– Bojim se da je o tome sada prekasno razmišljati, Alžirci su došli u Francusku nakon Prvog svjetskog rata. Kada su radnici masovnije počeli dolaziti, nije bilo odgovarajuće politike prihvata. Imate masu mladih ljudi koji nemaju nikakvu profesiju, iznosi Matković razmišljanja o situaciji s terorizmom u Europi.

Dodaje da problemi s terorizmom izviru iz francuske migrantske politike.

Govoreći o sigurnosti ostatka Europske unije uslijed ovih napada, Ogorec kaže da nitko nije siguran i da se terorizam događa tamo gdje su sigurnosne službe previše liberalne ili previše “slabobudne”.

– Zemlje koje su “getoizirale” dio svojega stanovništva mogu očekivati češće napade, ali niti jedna zemlja nije pošteđena.

Vezano uz sprečavanje budućih napada u Europi, Vidmarović kaže da je izrazito bitna suradnja među državama te da su bitne i multirateralne veze, primjerice s Rusijom jer puno napadača dolazi primjerice iz Čečenije.

– Također, EU je počinila kobnu pogrešku što nije primjerice u prisniju integraciju primila Tursku. Oni bi bili faktor stabilnosti, a ljudi koji bi se mogli radikalizirati, s obzirom da imate jaku muslimansku zemlju u EU, oni bi se mogli osjećati kao da imaju glas u toj Uniji. Na jugu Turske počinju pravi problemi, mačete, noževi, krv koja se prolijeva. Na sjevernoj strani imaju jednu pristojnu Grčku, a na južnoj granici horde i horde džihadista. Usudio bih se reći da je Turska predziđe kršćanstva. Ako bi se bolje surađivalo s Turskom, ona bi mogla postati aktivni pomagač u sigurnosnoj slici Europe.

Ogorec se s time ne slaže dodajući da ne razumije što je mislio reći tezom da je Turska predziđe kršćanstva.

– Turska je na turbulentnom i važnom geostrateškom položaju. Ona nije problem. Ne treba je napraviti problemom.

Gordan Akrap ističe da se pitanje vjerskog fundamentalizma neće moći riješiti bez suradnje s Turskom, Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima ili Iranom.

Za kraj je Vidmarović rekao da Interpol sve bolje radi i da terorizam opada i jenjava u Europi, piše HRT.

Facebook Komentari