Seizmolozi: Ako je ovo bio glavni potres, sljedeći bi mogao ići skoro do iste magnitude

Foto: HRT

Za HRT su potres u Turskoj komentirali seizmolozi Tomislav Fiket i Krešimir Kuk.

“U ovom slučaju naknadni potresi puno su veća opasnost, jer ako su se ove zgrade srušile i ako ima puno oštećenih zgrada, krenut će akcija spašavanja, izvlačenja ljudi iz ruševina. Pa tu naknadni potresi mogu dodatno zakomplicirati situaciju”, kazao je Fiket za HRT i objasnio potrese kolike magnitude sada mogu očekivati na zapadu Turske:

“Ako je ovo bio glavni potres, a nadamo se da jest, znači da bi sljedeći mogao ići skoro do njega. Znači, magnitude šest bi trebalo očekivati.”

Za potrese magnitude manje od šest Fiket je rekao da će ih “biti mnoštvo. Riječ je, naime, o ljestvici koja ne raste linearno nego eksponencijalno.

Kuk je pak objasnio o kakvom je seizmološkom području riječ:

“Područje Turske, posebno Izmira, je područje gdje se događaju najučestaliji i najjači potresi u Europi. Štete su velike. Svi se još sjećamo snažnog potresa koji je 1999. pogodio Izmit i odnio skoro 20 tisuća života.”

“Sreća u nesreći kod ovoga potresa je činjenica da je hipocentar potresa bio u moru, 17 kilometara od Izmira, što je ipak malo ublažilo njegovu snagu”, kazao je Kuk, prenosi N1.

Oba seizmologa su se složila u tome da, bez obzira na izvjesne naknadne udare, neki snažan tsunami nije toliko vjerojatan. Kuk je objasnio da se tsunami ne širi tako brzo, što znači da se stigne izdati upozorenje stanovništvu, kao i to da ovisi i o vremenskim prilikama. Fiket je pojasnio da za tsunami nije dovoljan tek potres u moru, nego specifična vrsta potresa. Dodao je da Mediteran ipak ima svoju povijest snažnih tsunamija:

“Na Mediteranu je na žalost uobičajeno da svakih 100 godina bude jedan razoran tsunami. Zadnji je 1908. razorio grad Meisnu na Siciliji.”

Facebook Komentari