Američki izbori ulaze u fotofiniš, a pravila o dopisnom glasanju – pitanju koje će vjerojatno odlučiti ove povijesne izbore u Sjedinjenim Državama – još nisu dokraja utvrđena. Dok kandidati u utrci s vremenom jurcaju po ključnim saveznim državama, njihove stranke su se okrenule Vrhovnom sudu tražeći produljenje ili skraćenje rokova za prebrojavanje glasačkih listića, kako već kome odgovara.
Vrhovni sud je ovog tjedna donio odluke vezano za dopisno glasanje u tri važne države-bojišnice, Pennsylvaniji, Sjevernoj Karolini i Wisconsinu. U slučaju Sjeverne Karoline i Pennsylvanije Vrhovni je sud u srijedu je podržao produljeni rok za primanje i priznavanje glasačkih listića, u slučaju Pennsylvanije ako su stigli unutar tri dana nakon dana izbora, a u slučaju Sjeverne Karoline rok je još velikodušniji – devet dana nakon 3. studenoga. U slučaju Pennsylvanije, piše New York Times, odluka je bila jednoglasna, a u slučaju Sjeverne Karoline tri konzervativna suca, Clarence Thomas, Samuel Alito Jr. i Neil Gorsuch, priklonila su se republikancima.
Najnovija sutkinja Vrhovnog suda, Amy Coney Barrett, koja je na novi posao došla u utorak, nije sudjelovala u glasanju, objasnivši da bi rok za pregledavanje dokumenata bio neprofesionalno kratak. U slučaju savezne države Wisconsin situacija je bila obratna, tamo je Vrhovni sud stao uz republikance. U ponedjeljak je objavljena odluka suda prema kojoj su svi glasački listići pristigli nakon dana izbora u Wisconsinu nevažeći.
Zbog toga su demokrati ubacili u petu brzinu i svim metodama, čak i gerilskim muralima po zidovima, pozivaju dopisne birače da svoje ispunjene listiće ne šalju poštom već ih osobno dostave do 3. studenog. U Wisconsinu je 1,778.157 glasača zatražilo glasanje od kuće, a prema procjenama čak 326.695 ih još nije poslano poštom ili osobno dostavljeno pa su ulozi veliki.
Prije četiri godine Donald Trump osvojio je sve tri države: Wisconsin s 0,77 posto više glasova, Pennsylvaniju s 0,72 posto (najniža razlika na američkim izborima u 176 godina) i Sjevernu Karolinu s 3,66 posto više glasova od Hillary Clinton. Ne čudi što je bitka za dopisne glasove tako žestoka. No, sudske presude u važnim državama-bojišnicama ne bistre baš previše situaciju, prema nekima poplava sudskih žalbi samo unosi kaos. A ovi izbori dovoljno su komplicirani zbog pandemije koja divlja te problemima sa samom poštanskom službom u SAD-u. Demokrati su pozdravili odluke u slučaju Pennslyvanije i Sjeverne Karoline, no riječ je o dobivenoj bitki.
Naime, u tim slučajevima Vrhovni je sud odlučio odbaciti republikanski zahtjev jer je premalo vremena za adekvatnu raspravu. “Republikanska žalba, iako je odbijeno njezino žurno rješavanje, i dalje je na stolu, a ako je odobrimo, slučaj se može riješiti po hitnom postupku nakon izbora”, napisao je sudac Alito dodajući da bi “moglo biti ozbiljnih postizbornih problema”.
Dakle, postoji mogućnost da sud nakon izbornog dana donese odnosno promijeni odluku o tom pitanju. U slučaju Sjeverne Karoline, tri konzervativna suca obrazložila su svoje neslaganje s odlukom o devetodnevnom roku za primanje glasačkih listića, navodeći da nije u redu da izborna komisija te države mijenja izborna pravila.
No u toj saveznoj državi smatraju da je zbog pandemije produljenje roka s tri na devet dana nužno te navode da se tome već pribjegavalo u slučaju lokalnih izbora kada je “izvanredna situacija”, kakvu sada predstavlja covid-infekcija, bila prirodna katastrofa, konkretno uragani. Sud u Sjevernoj Karolini odbacio je žalbu Donalda Trumpa i republikanaca i presudio u korist produljenja, za što se zalaže demokratska stranka. U slučaju presude u Wisconsinu, konzervativni sudac Brett Kavanaugh izjavio je da državni sudovi ne bi smjeli imati moć odlučivanja o izbornim pravilima koje je već donijelo zakonodavno tijelo. To znači da se ne slaže niti sa slučajem u Sjevernoj Karolini.
Ukratko, ništa još nije odlučeno i posve sigurno, no demokrati u dvije države zasad imaju prednost, a republikanci u jednoj. To ne znači da su demokrati izvukli bolji kraj. Amy Coney Barrett mogla bi biti jezičac na vagi ponovi li se scenarij iz 2000. godine kada je Vrhovni sud svojom presudom odlučio tko je pobjednik – George W. Bush ili Al Gore – na temelju nekoliko stotina glasova u Floridi, piše Jutarnji.
