26.7 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Zdravko Marić o razgovoru sa sindikatima i rebalansu proračuna: Gubitnici smo svi...

Zdravko Marić o razgovoru sa sindikatima i rebalansu proračuna: Gubitnici smo svi zbog kovida i recesije

Ministar financija Zdravko Marić gostovao je u RTL-u Danas.

Mogu li sindikati računati i na božićnicu i na povećanje plaća od siječnja?

Danas je bio inicijalni sastanak a teme jesu bile božićnica i osnovica. Nismo govorili konkretne detalje oko toga samo smo najavili da bi izašli sa jednim prijedlogom u idućim danima po pitanju dinamike. Obveza naša je povećati osnovicu s 1.1. S obzirom na okolnosti ići ćemo s prijedlogom sindikatima. Nema smanjivanja, ali je moguća odgoda. Pa ćemo dalje razgovarati.

Što se tiče božićnice, to je bio prijedlog sindikata još tamo u lipnju da o tome razgovaramo u ovom dijelu godine i sada to stavljamo na stol.

Mogu li računati na božićnice?

Pričkajmo raspravu. Ali danas nije došao s moje strane prijedlog o neisplati. Govorili smo o tome da samo otvorimo pregovore.

Slušala sam sada premijer Plenkovića i on je rekao “da” božićnicama.

Točno. Teme naših razgovora sa sindikatima su osnovica i na njihovo inzistiranje još u šestom mjesecu božićnica. I to smo stavili na stol. O božićnici danas nismo mnogo razgovarali. Više smo govorili načelno o situaciji po pojedinim javnim i državnim službama. Mi smo svjesni svega ovoga i okolonosti. Drago mi je da ni u svibnju, a ni sada ne govorimo o smanjivanju plaća, ali opet da prilagodimo dinamiku povećanja okolnostima i mogućnostima proračuna i svih nas skupa.

Sutra je predstavljanje proračuna za 2021. godinu, rebalan treći po redu ove godine, znamo da je minus 30 milijardi kuna. Tko će biti glavni gubitnici sutra na sjednici Vlade kada to budete predstavljali?

Pa gubitnici smo svi zbog kovida i recesije, a dobitnici su svi proračunski korisnici jer je proračun u potpunosti stavljan u službu očuvanja zdravlja, ljudskih života i radnih mjesta u gospodarstvu i državnoj upravi.

Konkretno, mirovine i plaće u javnoj službi možete garantirati da ništa od toga neće biti dirano?

Jamčio sam i prije, a to ću činiti i dalje. Poglavito zbog naših umirovljenika moramo slati takve jasne, umirujuće i nedvosmislene poruke da mirovine niti jesnu niti će biti pod znakom pitanja.

A plaće u javnom sektoru?

Također. O dinamici povećanja u idućoj godini ćemo razgovarati. Međutim, naravno da vodimo brigu o tome. Znate da prije sedam mjeseci, i u ovom studiju smo razgovarali, ključno je bilo osigurati likvidnost, a to smo za ovu godinu osigurali, a isto tako gledamo i prema idućoj.

Maloprije je Andrej Plenković rekao ispred HDZ-a da ćemo ovu godinu staviti u zagrade s aspekta javnih financija, a iduća je godina tranzicije. Odnosno vraćanja na staro. Što to znači, da iduće godine opet nećemo moći računati na nikakve ozbiljnije reforme i rezove?

Baš suprotno. Njegove riječi su u potpunosti točne, ali baš suprotno. Ove godine je na snazi suspenzija fiskalnoh pravila. 8 posto deficit ili 29 milijardi kuna je jasno. Povećanje jednokratno javnog duga. No, već ćete u proračunu za sljedeću godinu vidjeti nama je ciljana razina deficita 2,9. Naravno da smo predvidjeli i određene scenarije po pitanju daljnjih mjera vezano za poreze, znate da smo najavili neke porezne izmjene. Proračun je, kao i ove godine, spreman na reagiranje ako dođe do daljnjeg pogoršanja ovih okolnosti. Ako se pogleda projekcije za sljedeću godinu. Predominantno su, nažalost, i dalje negativni rizici. No, godina tranzicije, na koju je između ostalog mislio premijer, podrazumijeva početak korištenja sredstava EU Nove generacije. A za korištenje tih sredstava preduvjet su te reforme i investicije.

Premijer je najavio i da će sutra na sjednici Vlade vlade biti povećan iznos minimalne plaće. To dosad nismo znali, o kojem se radi iznosu i radi li se samo o idućoj godini?

Krajem svake godine za iduću godinu se donosi ta odluka. Na sjednici Vlade sutra će predsjednik Vlade priopćiti točnu brojku, no doći će do povećanja.

Znači više od 3250 kuna.

Sutra ćemo čuti. Predsjednik Vlade će to priopćiti pa pričekajmo sjednicu Vlade.

Značajnije?

To je relativno. Sutra ćemo čuti.

Mnoge europske zemlje uvode ili blaži oblika ili teži lockdowna. Ministar Horvat u lipnju je kazao da proračun ne bi izdržao još jedan lockdown kakav smo imali. Može li Hrvatska to financijski izdržati?

Moramo, ako do toga dođe. Namad se i vjerujem da do toga neće doći u potpunosti. Vidjeli smo kakvi su efekti onih mjera u mjesec i nešto dana. Pratimo razvoj događaja i u okruženju i u drugim zemljama. Maloprije je bila izjava kancelarke Merkel, a vidimo i situaciju kod nas. Stožer radi punom parom, cijeli zdravstveni sustav i svi koji su u to uključeni rade punom parom. No svi smo svjesni da gospodarstvo, ako zakočimo, imamo još veće dodatne probleme.

Možemo li to izdržati i imate li plan u tome slučaju?

Na nama je da moramo, ako do toga dođe. Ali opet ponavljam, nadam se i vjerujem da do toga neće doći.

Ali moramo, kao što smo bili i u ožjku, biti spremni reagirati adekvatno i pravovremeno za spašavanje radnih mjesta. Situacija je i dalje izazovna. Gledajući unatra sedam mjeseci, uspjeli smo očuvati zaposlenost, nije došlo do povećanja nezaposlenosti u toj mjeri, proračun smo u potpunosti stavili u tu funkciju, za razliku od one prijašnje krize. No, zbog negativnih rizika mi svi skupa moramo biti spremni, zato smo u konačnici i plaćeni od strane poreznih obveznika.

Računamo li na neku dodatnu europsku pomoć u tom slučaju?

Da. Ovo su doista izdašni iznosi, njih treba pretočiti i početi koristiti ta sredstva što je moguće brže i bolje da zaista taj novac završi tamo gdje treba za provedbu reformi i za investicijsku aktivnost.

Policijski sat, o njemu se dosta govori i neke zemlje su ga uvele, na gospodarstvo ne bi utjecao?

Manje sam stručan pričati o njemu. No, u pravilu, ja se sjećam još kao dijete, imali smo to još za vrijeme rata, to govorimo o noćnim satima. Znamo da je gospodarska aktivnost u pravilu preko dana. Koliko sam sudjelovao u razgovorima, to nije bila tema Stožera. Ali koliko sam vidio po iskustvima drugih zemalja, govorimo upravo na taj način.

Poznajete gospodina Damira Vanđelića?

Poznajem. On ima jednu vrlo uspješnu menadžersku karijeru. Poznajemo se dulji niz godina.

Mislite da će biti dobar na čelu Fonda za obnovu Zagreba?

Mislim da je to dobro rješenje. Jučer je bila i rasprava na Skupštini i na Vladi. To je jako važan Fond i jako važan projekt za obnovu Zagreba i dvije županije. 683,7 milijuna eura europskih sredstava iz Fonda solidarnosti, to je pojedinačno gledano najveći i najizdašniji izdatak. A s druge strane, naravno da trošak obnove nadilazi samo ta sredstva. Tako da je to jedan zaista veliki, ne samo projekt od važnosti za Zagreb i dvije županije nego nacionalni. Tu trebaju maksimalno biti uključene hrvatska operativa i industrija. Između ostalog treba imati i onaj pozitivni povratni efekt na gospodarstvo.

Mislite da će biti dobar na čelu Fonda za obnovu Zagreba?

Mislim da je to dobro rješenje. Jučer je bila i rasprava na Skupštini i na Vladi. To je jako važan Fond i jako važan projekt za obnovu Zagreba i dvije županije. 683,7 milijuna eura europskih sredstava iz Fonda solidarnosti, to je pojedinačno gledano najveći i najizdašniji izdatak. A s druge strane, naravno da trošak obnove nadilazi samo ta sredstva. Tako da je to jedan zaista veliki, ne samo projekt od važnosti za Zagreb i dvije županije nego nacionalni. Tu trebaju maksimalno biti uključene hrvatska operativa i industrija. Između ostalog treba imati i onaj pozitivni povratni efekt na gospodarstvo.

Može li to biti uvretira za kandidaturu za gradonačelnika Zagreba?

Ma dobro to.

Niste ništa čuli?

Nisam čuo ništa.

Pitam vas jer ste se obojica spominjali u kontekstu kandidature, a nestranački ste. Također ste se vi spominjali da ćete možda otići u Adris od kuda je on također došao?

Jednom sam rekao da me još samo nisu za izbornika nogometne reprezentacije kandidirali. Zlatko Dalić radi odlično svoj posao. Svašta se spominjalo, ja sam otklonio mogućnosti. Što se tiče kolege Vanđelića, zaista nemam komentara i ne znam ništa o tome.

Vi možete odbaciti mogućnost da ćete vi biti kandidat HDZ-a?

To definitivno.

Belje kupuje osječki Meggle. Što možemo naučiti iz tog modela?

Hrvatski prehrambeni sektor i dalje je jak i dobar. I treba biti dobar. Bitno je u pojedinim segmentima činiti i određeno okrupnjavanje i konsolidaciju. Vidimo da su dva ključna izazova, a to je s jedne strane osigurati samodostatnost hrane, a s druge biti spremni odgovoriti na adekvatan način jakoj međunarodnoj konkurenciji. Hrvatska je u potpunosti otvorena zemlja tako da bilo koje procese koji se tiču konsolidacije u prehrambenoj industriji koja je i dalje oko 20 posto industrijske proizvodnje, dakle značajno, sigurno da treba gledati.

Najnovije

Još iz rubrike