Otvoreno HRT-a: Kako spriječiti kolaps bolničkog sustava?

Foto: HRT

Prijeti li urušavanje bolničkog sustava? Bolnice zatvaraju odjele jer je sve više njihovih zaposlenika ili zaraženo koronavirusom ili je u samoizolaciji.

➡️ Beroš: U KB Dubrava poslana zdravstvena inspekcija

➡️ Zagrebačka Arena priprema se za COVID pacijente

Nekoliko djelatnika COVID-bolnice Dubrava uputilo je dramatično otvoreno pismo u kojem tvrde da nedostaje hrane i lijekova za pacijente. Ministarstvo zdravstva šalje inspekciju. Počelo je postavljanje kreveta u zagrebačkoj Areni. Zašto se ne donose strože mjere? Kako obuzdati daljnji rast broja hospitaliziranih?

Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Šimetić Pavić kaže da što više pozitivnih pacijenata imamo u općoj populaciji to će biti više i onih koji će popunjavati bolničke kapacitete.

– Zbog takvih je scenarija preventiva širenja virusa u općoj populaciji najvažnija. Protekli dani su nam svima upozorenje da se moramo pridržavati svih mjera – nositi maske, biti na distanci dezinficirati i prati ruke, paziti kako kašljemo i kišemo, izbjegavati velika okupljanja i ne organizirati ih, poručila je Šimetić Pavić u emisiji Otvoreno, urednice i voditeljice Zrinke Grancarić.

Naglasila je da u posljednje vrijeme imamo veliko skok broja novozaraženih i to u svim dobnim skupinama.

– To je vrlo zabrinjavajuće i zato moramo dati sve od sebe da smanjimo rizik, poručila je.

Ravnatelj Opće bolnice Ogulin Josip Zorko je rekao kako se prošlog tjedna u tu bolnici na četiri vitalna odjela probio koronavirus.

– To su odjel ginekologije, odjel interne, odjel kirurgije i odjel intenzivnog liječenja. Odmah po saznanju o proboju virusa pristupili smo epidemiološkim mjerama i propisanoj proceduri. Nažalost, odjel ginekologije smo morali zatvoriti zbog velikog broja pozitivnih medicinskih sestara, rekao je dodavši da odjel kirurgije nije zatvoren ali na njemu se trenutno rade samo hitni, urgentni i neizbježni zahvati.

Rekao je kako su trenutačno reducirali 50 – 60 % svoga pogona.

– Ako bi se ovako nastavilo, smatramo da smo i dalje sposobni držati kontrolu nad epidemijom, naglasio je.

Predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit ističe da to koliko će neka bolnica biti pogođena ovisi o broju osoblja kojim ta bolnica raspolaže.

– Za neku manju bolnici zaraza samo nekoliko zdravstvenih djelatnika može značiti da vam je otpalo 50% kadra tog odjela. Po većim bolnicama imate veću mogućnost širenja pa onda morate opet reducirati veće kapacitete, objasnila je.

Daniela Debogović, glavna sestra Zavoda za infekcije imunokompromitiranih bolesnika, Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, kaže kako je njezin odjel doživio potpunu transformaciju u ovoj godini.

– Do 24 veljače ove godine mi smo bili Zavoda za liječenje imunokompromitiranih bolesnika zajedno sa polikliničkim dijelom. Tog smo datuma zbog povećanog priljeva Covid pozitivnih bolesnika, morali premjestiti bolesnike koji su do tada tamo ležali u druge odjele ili druge ustanove. Morali smo se u jednom danu pripremiti za izolaciju te riješiti pitanja organizacije rada i infrastrukturu. Prva je bolesnica stigla te noći, rekla je. Objasnila je kako su ustvari “u hodu” riješavali puno stvari, a “u hodu” su i učili.

Rekla je kako su ožujak i travanj bili najgori mjeseci za njih jer su im stizali pacijenti koji su bili respiratorno insuficijentni i koji su zahtijevali intenzivno liječenje. Kaže da je rad sestara na intenzivnom odjelu vrlo zahtjevan i zahtjeva višegodišnje učenje i iskustvo.

Ivana Šimetić Pavić je objasnila zašto u posljednje vrijeme raste brojka preminulih.

– Što više imamo zaraženih to će među njima biti više onih koji imaju narušeno zdravlje, kronične bolesti i još ako su u pitanju i stariji, među njima imamo i više preminulih. Zbog istog se razloga i pune bolnice. Ako ne budemo svojim ponašanjem smanjili broj novozaraženih možemo očekivati takve scenarije i dalje, upozorila je Šimetić Pavić.

Predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split Ivo Ivić izrazio je sućut obitelji preminule 17-godišnje djevojke. Istaknuo je da treba biti jako oprezan govoreći o tom konkretnom slučaju.

– Ja nikako ne bih htio da sigurnošću povežemo njezinu smrt s Covid infekcijom. Ona jeste bila zaražena ali razvoj simptoma, po riječima kolega, kod nje je bio tako strelovit što nije karakteristično za Covid infekciju. Tu treba biti jako oprezan, imala je i nekih drugih bolesti. I ja ne bih želio da roditelji druge djece budu zabrinuti – djeca imaju lakše oblike bolesti, smrtnost kod djece je puno manja nego kod odraslih. Ne bih želio da ovo bude razlog za njihovu zabrinutost. Ali može biti upozorenje nama svima da smo možda mogli napraviti nešto što je možda moglo spriječiti ovu smrt, istaknuo je Ivić.

Komentirao je i tezu koja se često povlači po javnosti da ljudi koji imaju kronična oboljenja ne umiru od Covida već s Covidom.

– U nekim slučajevima to i može biti tako, nije to uvijek tako lako razlučiti. Mi se uvijek rukovodimo time da onaj koji je umro zbog Covida imao zaista i simptome te infekcije.Ali je činjenica kada imate ovako veliku epidemiju da će u bolnicu dolaziti ljudi koji su i prije dolazili s nekim svojim bolestima ali su sada i asimptomatski inficirani, naglasio je dodavši da je u populaciji previše onih koji su zaraženi pa se više nema apsolutna sigurnost niti unutar obitelji što smo prije nekoliko mjeseci imali.

Ivana Šmit kaže da HUBOL svojim apelom nisu nikoga prozivali već su željeli naglasiti da ih nedostaje i da im je svaka pomoć dobrodošla, piše HRT. Kaže da su brojne bolnice ugrožene i ako se nastavi s ovakvim trendom uskoro nam prijeti urušavanje sustava.

– Ako se uskoro ne povuku potezi koji će zaustaviti negativne trendove, bojim se da će sve hrvatske bolnice koje ionako pate od nedostatka medicinskog osoblja, imati još goru situaciju jer prenapregnuti sustav sada puca po šavovima jer iz njega izvlačimo oboljele djelatnike a ostaju oni malobrojni da pokrpaju sve te rupe, upozorila je dodavši da umor vodi u greške.

To je problem o kojem treba razgovarati. Ljudi griješe ali u našem su poslu greške fatalne. Kada pogriješi liječnik ili sestra to znači razliku između života i smrti, rekla je.

I u normalnim uvjetima u sustavu nedostaje 4 i pol tisuće sestra. Daniela Debogović kaže da se u njenoj bolnici još uvijek nekako snalaze te da je teško sada reći s kojim brojem sestara više ne bi mogli funkcionirati.

Facebook Komentari