U Fini tvrde: Na računima ovršenih građana je rekordan iznos novca!

Foto: Fina Youtube printscr

Tisuće hrvatskih građana od danas ponovo je blokirano. Nakon isteka šestomjesečnog moratorija na ovrhe, dan “D” je stigao, no još se ni izbliza ne zna koliko će dužnika i za koliki iznos potraživanja biti ovršen u predstojećem razdoblju.

– Prema trenutačnim podacima kojima raspolaže Fina, kada je bio na snazi moratorij, u tih šest mjeseci zaprimljeno je oko 210.000 ovrha, a oko 170.000 u javnobilježničkim uredima. Kada zbrojimo jedan i drugi broj, on je ukupno manji nego u istom razdoblju prethodne godine kada je zaprimljeno 410.000 ovrha, a niži je i iznos duga – istaknuo je na Vladinoj konferenciji za novinare o početku deblokada ministar financija Zdravko Marić.

Vinka Ilak, savjetnica uprave u Fini, pojašnjava da ta institucija još ne barata brojem blokiranih prvoga dana, ali je otkrila i da su ovrhe naišle na plodno tlo: tvrdi da novca na računima ima više nego ikad!

– Jutros u 10 sati imali smo povijesno najveći iznos priljeva na račun. U podne smo imali za duplo premašen povijesni rekord, u dva sata za 300 posto. To znači da na računima građana ima dovoljno sredstava. Sutra ćemo vidjeti, kad bude završen obračun, kakvo je stanje, ali smo optimistični – to znači da bi mogao biti povećan broj deblokiranih građana – uvjerena je V. Ilak, koja ipak ističe da se može očekivati privremeno povećanje broja blokiranih, no dugoročno čak i pad te brojke u odnosu na ožujak. Javni bilježnici će također točan broj ovrha koje su postale pravomoćne znati za nekoliko dana.

– Slučajevi su disperzirani u velikom broju ureda u cijeloj Hrvatskoj tako da ćemo pravo stanje znati tek za nekoliko dana, kad se sve zbroji – kažu u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori te otkrivaju da se jako malo građana odazvalo pozivu da provjere imaju li dug, svega 50-ak dosad.

Ovrhe o kojima govore ministar, predstavnica Fine i javni bilježnici uglavnom se odnose na neplaćene komunalije; struju, plin i vodu te telekomunikacijske usluge. No, spominjući smanjeni broj i iznos ovrha zapravo se nisu dotakli onih ovrha koje u strukturi duga imaju najveći udio; donedavno polovicu iznosa, a nakon masovne prodaje duga agencijama za naplatu potraživanja, nešto više od 30 posto čine potraživanja po kreditima, kreditnim karticama i ostala dugovanja financijskim institucijama. Kod njih su također trajali moratoriji koji sada ističu ili su već istekli i banke redom uskoro najavljuju da i one kreću u prisilnu naplatu.

– Banka će provoditi ovrhe sukladno zakonskim odredbama i nalozima zaprimljenim od Fine što je i naša obveza. Što se tiče klijenata koji imaju nepodmirena dugovanja, stav banke je kao i uvijek bio da se mogu javiti i dogovoriti način podmirivanja. Uvijek individualno analiziramo potrebe klijenata i nudimo optimalno rješenje u okviru alata koji se primjenjuju za restrukturiranje kreditnih obveza, a klijenti mogu tražiti i produljenje moratorija – kažu u OTP-u te otkrivaju da intenzivno kontaktiraju klijente kako bi pronašli rješenja.

Proaktivni su i u Erste banci: kažu da ima oko 9200 dužnika u toj situaciji, s ukupno 11.600 kreditnih partija i očekuju se da bi otprilike 20 posto tih klijenata moglo dodatno realizirati neku od mjera olakšanja kredita nakon isteka odgode. Banke priznaju da očekuju pogoršanje portfelja, a njihova krovna udruga HUB poziva klijente s poteškoćama da se jave i prilagode dinamiku plaćanja kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjeglo pokretanje novih ovrha i blokada. Koliko će ih se uspjeti dogovoriti, saznati će se sljedećih mjeseci, kad će krenuti i druge dvije “tranše” ovrha: 20. studenog za ovrhe zaprimljene do 31. kolovoza te 20. siječnja za predmete pristigle do 18. listopada.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica poručio je kako su u hitnu proceduru puštene izmjene Ovršnog zakona prema kojima deložacije neće biti moguće u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja, uvodi se obveza obavještavanja dužnika o dugu te donekle smanjuju troškovi. Na upit o tome hoće li se intervenirati u najveći problem ovršnog postupka, redoslijed naplate prvo troškova pa zateznih kamata i tek onda glavnice, zbog kojeg su blokirani “zacementirani” u dugu, Malenica je obećao da će i to razmotriti pri radu na novom Ovršnom zakonu za koji će oformiti radnu skupinu. Kad je posrijedi donošenje zakona o agencijama za naplatu potraživanja, što je Vlada obećala još prije dvije godine, ministar Marić je ustvrdio da direktivu o tome još nema ni Europska komisija, no Vlada svejedno razmatra mogućnost dodatne regulacije njihova poslovanja, piše Večernji.

Facebook Komentari