Ništa od stotina milijuna eura pomoći, Ministarstvo je propustilo sve rokove da iskoristi europski novac

Prema projekcijama Europske komisije, 2060. godine, gotovo trećina stanovništva u Hrvatskoj biti će starija od 65 godina, a oko 10% starije od 80 godina. Osobno dizalo postaje zato od iznimne važnosti u svakoj višeetažnoj stambenoj građevini. Život bez njega je starijima, teško pokretnima i invalidima težak, čak i praktički nemoguć.

Prema izračunima, prosječna cijena (s troškovima nabave, ugradnje, obrtničkim radovima i PDV-om) za dizalo s pet stanica (prizemlje i četiri kata), ovisno ima li i kakav otvor te kolika je dopuštena težina u liftu, iznosi oko 250 tisuća kuna. Na taj iznos nužno je dodati još prosječno 100.000 kn (u kojem je i PDV) za uređenje pristupa i ulaza u građevinu (za teško bolesne, starije ljude, kao i za invalide). Jednostavnom matematikom dolazi se do računice kako u zgradama P+4 dizalo košta (prosječno) 350 tisuća kuna.

Želimir Manenica koji već godinama vodi borbu za ugradnju liftova u višestambene zgrade putem Koordinacijskog odbora društava i udruga umirovljenika HP i HT, dao je na uvid dopis u kojem stoji kako se od 2018. godine u Projektu ugradnje dizala u višestambene objekte računa na ugradnju 13.500 dizala do kraja 2021., odnosno, sljedeće godine. Riječ je, dakle, o 4.725.000.000 kuna od kojih je 85% trebalo biti bespovratno plaćeno iz sredstava EU.

EU je “proklamirala” politiku što dužeg ostajanja u vlastitom stanu ili kući, uz sufinanciranje svih aktivnosti iz fondova EU koje pomažu tom cilju. To je i logično jer je to za svaku državu jeftinije nego izgradnja i boravak u domovima za starije.

“16.12.2016. dobili smo odluku Komisije EU da se sredstva iz fondova EU svake zemlje članice, iz kvote koju je dobila, (Hrvatska 10,75 milijardi eura) za razdoblje 2014-2020, mogu koristiti za ugradnju dizala, nevezano za druge radove, kao poboljšanje uvjeta stanovanja i infrastrukture”. Manenica tvrdi da bivša ministrica Gabrijela Žalac po toj Odluci od 2017. godine nije, kako se pokazalo, učinila ništa, kao ni ministar koji ju je zamijenio.

U razdoblju 2021-2028. maksimalno sudjelovanje sredstava EU bit će 70%, odnosno, 15% manje nego u prethodnom razdoblju. Ostalo ide na teret građana. Ni činjenica da je ova priča više puta bila u medijima nije pomogla da Vlada pokrene konkretne korake. Problem dolazi u realizaciji Programa koji obuhvaća velik dio najsiromašnije populacije u RH i rješava dio njihovih svakodnevnih problema, od odlaska liječniku, na terapije, u nabavu hrane i izlaska iz stana, olakšava rad hitnoj pomoći, sanitetskom prijevozu, komunalnim i drugim servisnim službama, te općenito dolazak nepokretnim i teško pokretnim osobama.

Na ovoj se temi angažirala i SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan koju se zamolilo za komentar.

“Moj angažman po ovoj temi je započeo 2016. kada su mi se obratili umirovljenici na čelu s gospodinom Želimirom Manenicom, s molbom da ispitam je li moguće sufinancirati ugradnju dizala u stambene zgrade iz EU fondova – dobila sam potvrdni odgovor. Započeli smo lobirati hrvatsku vladu, organizirali aktivnosti i okrugle stolove, angažirali zastupnike u Saboru itd. Dobili smo informaciju i od tadašnjeg ministarstva graditeljstva da slične inicijative postoje u Poljskoj. Bilo je jasno da RH mora napraviti izmjenu operativnog plana za povlačenje EU sredstava jer projekt nije uvršten 2013. kada je plan bio predan. Od resornog ministarstva smo uvijek dobivali uvjetne odgovore – uvijek je to bilo vidjet ćemo, pokušat ćemo, možda”.

“2018. godine tadašnji pomoćnik ministrice Dragan Jelić je rekao da projekt nije upitan, ali je upitna dozvola Europske komisije za izmjenu operativnog plana povlačenja EU fondova jer RH slabo povlači i postojeća sredstva. Ministrica Žalac je 2019. najavila pilot projekt koji kao što znate nikad nije realiziran… Još smo radi korone dobili dodatnih 10 milijardi eura na raspolaganje”, nastavlja Biljana Borzan.

Borzan napominje i da je na ponovljeno pitanje o ugradnji lifotva u višestambene zgrade od novoizabrane komisije Ursule Vone Der Leyen također dobila pozitivan odgovor.

RH je od 12,6 milijardi (10,7 milijardi EU + 1.9 milijardi koje RH sufinancira) koje ima na raspolaganju 2014-2020 potrošila malo manje od pet milijardi, odnosno 39%. U odnosu na druge zemlje to izgleda ovako, rekli su nam iz Hrvatske udruge za dizala:

Za ovaj projekt u kojem se moglo pomoći tisućama starijih i nepokretnih ili teško pokretnih građana, te zaposliti strojare, građevince, obrtnike i proizvođače na ukupno 13.500 zgrada ostalo je još samo tri mjeseca i šanse za njegovu realizaciju nisu, kazala je Borzan, prevelike. Ipak, u dopisu 14. listopada 2020. godine stoji kako sada imaju još jednu strategiju: “Renovacijski val”, s kojom se nadaju da će se konačno nešto u Hrvatskoj, ponajprije u Zagrebu nešto poduzeti.

“Strategija jasno označava poboljšanje pristupačnosti kao jedan od prioriteta budućih ulaganja te navodi kako će se projekti moći financirati iz NextGenerationEU fonda i proračuna Unije. Izrijekom se navodi kako je jedan od ciljeva pomoći osobama s poteškoćama u kretanju poput starijih i osoba s invaliditetom. Vrijeme je da se premijer i ministrica Tramišak iskažu i jedan dio od 22 milijarde eura s kojima se hvale upregnu u izravnu korist građana”, rekla je Borzan objašnjavajući Renovacijski val.

Više hrvatskih udruga za osoba s invaliditetom je, na poticaj Borzan, u srpnju 2020. godine sudjelovalo u javnoj raspravi koju je o strategiji otvorila Europska komisija. “Bit će žalosno ako se projekt bude realizirao u drugim zemljama, a ne i kod nas”, zaključila je Borzan.

Na upit Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije došao jenodgovor kako je ministrica Nataša Tramišak nedavno u Saboru odgovorila na to pitanje, a isti se odgovor nalazi na službenim stranicama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. “Ministrica je odgovorila da je do sada propušteno programiranje za ove projekte u razdoblju do 2020. godine no aktivnosti koje se odnose na ugradnju dizala jesu prihvatljive u vidu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija isključivo kao jedna od aktivnosti (u okviru odredbi pojedinih sektorskih poziva za dostavu projektnih prijedloga) i to naravno pod uvjetom da ti pozivi predviđaju takvo ulaganje kao prihvatljivu aktivnost, ali ne kao zaseban poziv s isključivim ciljem ugradnje dizala u (višestambene) zgrade, odnosno objekte, prenosi RTL.

Što se tiče naredne financijske perspektive, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao ministarstvo nadležno za izradu strateških programskih dokumenata nacionalne razine za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine u suradnji s Europskom komisijom započelo je neformalni dijalog s Komisijom vezano za programiranje nove generacije programskih dokumenata, te je pristupilo pripremi institucionalnog okvira za njihovu pripremu i postupak izrade. U narednom će se razdoblju osnovati radne skupine za programiranje, sastavljene u skladu s načelom partnerstva, koje će u suradnji s nadležnim tijelima identificirati prioritete i konkretna područja u koja će biti moguće ulagati”, piše na stranicama Ministarstva.

Facebook Komentari