Često guglate simptome misleći da ste u životnoj opasnosti? Ne, vi imate anksiozni poremećaj

Hipohondrija predstavlja psihički poremećaj čije je glavno obilježje pretjerana zaokupljenost tjelesnim funkcijama i strahovi od dobivanja ili imanja ozbiljnih bolesti, zasnovana na pogrešnom tumačenju tjelesnih simptoma, prenose 24sata.

Uz prijetnju drugog vala koronavirusa i početak sezone prehlade i gripe, lako je brinuti se da bi svaka upala grla, kašalj ili glavobolja mogla ispasti nešto daleko gore. Međutim, postoje neki slučajevi kada zaokupljenost vašim zdravljem preraste u opsesiju i nerealan strah. Anksioznost povezana sa zdravljem, poznata kao hipohondrija ili hipohondrijaza, danas se naziva i anksiozni poremećaj bolesti.

Hipohondrijaza se odnosi na zaokupljenost bolešću koju ili nemate ili na zabrinutost da je bilo koja bolest koju imate puno gora nego što zapravo jest.

Mogli biste se našaliti da je netko hipohondar ako ima osip ili bol i ako je uvjeren da je to nešto nevjerojatno ozbiljno, ali kao i svako mentalno zdravstveno stanje, tjeskoba povezana sa zdravljem sve je samo ne smiješna.

Na primjer, možete pomisliti da je vaš kašalj zapravo rak pluća i tada vam se pojave opsesivne misli koje ometaju vaše svakodnevne aktivnosti. Pa, kako razlikovati anksiozni poremećaj od opravdane zdravstvene zabrinutosti? Opravdana zdravstvena briga može biti nešto što možete lako vidjeti ili primijetiti. Na primjer, ako imate visoku temperaturu od 39,4 C ili više, to je opravdana briga koja zahtjeva posjet vašem liječniku.

No anksiozni poremećaj bolesti može stvarno zaokupiti vaše misli i ponašanje, pa čak i ugroziti vašu sposobnost da živite svoj život. Ovaj poremećaj obično započinje do 30. godine.

Anksiozni poremećaj može biti način rješavanja prošlih problema preokupacijom tjelesnih funkcija. Prava hipohondrija obično se javlja kod ljudi koji su tijekom djetinjstva bili ‘ignorirani’ i koji imaju stalan osjećaj da nitko nije zabrinut za njih.

To također može potjecati iz povijesti fizičkog ili seksualnog zlostavljanja. To, međutim, nije slučaj za sve i ne morate nužno imati ovu vrstu povijesti da biste razvili anksiozni poremećaj bolesti.

Hipohondar traži pretrage kako bi ustanovio ili potvrdio prirodu svoje bolesti. Tijelo je u centru pažnje, obuzet je simptomima, razrađuje teoriju o svojoj bolesti, a nesvjesno negira tijelo kao cjelinu. Fokus stavlja na jedan organ ili organski sustav, koji svojim nefunkcioniranjem omogućuju verbalizaciju i postaje njegov sugovornik.

Možda imate poremećaj anksioznosti ako:

– Vjerujete da je bilo koji simptom ili osjećaj znak ozbiljne bolesti
-Redovito se obraćate liječnicima radi potvrde da niste bolesni.
– Vaši su simptomi nejasni i mogu se promijeniti
– Redovito pregledavate vlastito tijelo i tražite znakove i simptome bolesti
– Imate opsesivne misli o nekom simptomu
– Imate visoku tjeskobu zbog svog zdravlja
– Trošite pretjerano vrijeme na svoje simptome

Morate znati da i sam stres zbog brige oko simptoma može pokrenuti simptome anksioznosti zbog kojih ćete pomisliti da s vama nije nešto u redu, poput razdražljivog crijeva, mučnine, umora, bolova i slično.

Liječenje anksioznog poremećaja obično se odnosi na vaše simptome i kako se svakodnevno nositi s njima kako ne bi ometali vaš život. Psihoterapija i lijekovi obično se preporučuju za ublažavanje neutemeljenog straha i brige izazvane ovom tjeskobom.

Liječenje hipohondrije je dugo, kompleksno i emocionalno zahtjevno. Nužno je izgraditi povjerenje između pacijenta i liječnika. Uz razne oblike psihodinamskog liječenja, tehnika opuštanja, bihevioralne terapije, primjenjuju se i psihofarmaci.

Kognitivna bihevioralna terapija usredotočena je na preoblikovanje vaših misli kako bi se smanjila tjeskoba. Vaš um katastrofira situaciju. Katastrofiranje je kada vaš um ide do najgoreg mogućeg ishoda situacije, možda ćete biti uvjereni da ste u ozbiljnoj, životnoj opasnosti, čak i ako niste.

Terapeut vaš može naučiti strategijama da manje reagirate na strašne misli i bolje se nosite s tjeskobom. Na primjer, možda ćete kada vam se pojavi tjeskoba prvo koristiti tehnike dubokog disanja, a ne odmah nazvati svog liječnika. Ako je simptom prisutan više od tri dana, onda možete nazvati liječnika.

Jedna od najvažnijih stvari koje možete učiniti je prestati guglati simptome, iako to može biti teško. Prepustite dijagnozu liječnicima. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako vam je potrebna pomoć.

Probajte smanjiti stres, vježbajte, meditirajte, naspavajte se, jedite zdravo i slično, To će vam pomoći smanjiti tjeskobu oko vašeg zdravlja i života općenito, piše Reader’s Digest.

Facebook Komentari