Otvoreno HRT-a: Kako zaustaviti curenje informacija iz istraga?

Što se danas događalo na sjednici saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost? Utječe li politika na pravosudne procese i istrage? Kako zaustaviti curenje informacija iz tajnih izvida? Treba li državni vrh znati za uhićenja prije nego što se ona dogode te je li u državi ugrožena nacionalna sigurnost – neka su od pitanja u današnjoj emisiji “Otvoreno”.

➡️ Milina: Policija istražuje curenje informacija iz korupcijskih istraga

➡️ Otvorene teme ilegalnog doma i curenja informacija

➡️ Plenković: Nije bilo velikog curenja informacija u aferi JANAF

Mišel Jakšić, predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe (SDP), kazao je da ne može govoriti o detaljima sastanka na saborskom Odboru za unutarnju politiku i naciooalnu sigurnost jer je sjednica bila zatvorena. No dodaje da se nije dogodilo ništa epohalno te da je preuzeta obveza da će se svi zajedno potruditi da se otkriju krivci i počinitelji aktualnih “stvari” proteklih tjedana.

– Ne bih da se sve svede na aferu “Janaf” i Dragana Kovačevića. To smo vidjeli i na slučaju Josipe Rimac, aferi SMS i gospodinu Vargi, pa u konačnici Zdravko Mamić i Miroslav Kutle su nekako slučajno znali što se sprema pa su završili u BiH. To je nešto što se skoro redovito događa, dodao je.

Nikola Grmoja, predsjednik Nacionalnog vijeća za suzbijanje korupcije (Most), kazao je kako se može složiti s tim da se ništa specijalno nije dogodilo na sastanku saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a da je Hrebak dobio opravdanje da može biti protiv istražnog povjerenstva.

– Razgovaramo o problemima koji su duboki, sustavni i koje treba sustavno rješavati – od curenja informacija do pucanja mjera, problema u pravosuđu. Činjenica je da porezna uprava u proteklih deset godina nije istraživala nesrazmjer imovine ni Kovačevića, ni Barišića. To su sve problemi u našim institucijama. Time će se baviti naše povjerenstvo, jer mi od njega ne namjeravamo odustati. Žalosno je da HDZ izbjegava bilo kakvu raspravu. Nepravda koja se događa u društvu, rađa govor mržnje, a iz govora mržnje rađa se nasilje, a nasilje stvara novo nasilje i stvara se začarani krug iz kojega je teško izaći, ako sami ne budemo samokritični. Nisam danas vidio samokritičnost kod premijera Plenkovića. Gledam i svoju odgovornost. I ja sam dio politike pa moram osobno dobro razmisliti jesu li moje riječi i postupci imali utjecaja na ovo što se događa u društvu, rekao je među ostalim Grmoja.

Ne mogu epidemiolozi voditi državu, kazao je Grmoja i dodao da treba voditi računa i o psihološkim i ekonomskim aspektima u društvu. Kako mjere koje se donose utječu na zdravlje nacije. Kako ovakvo pravosuđe i nepravda u društvu utječe na naše mlade, upitao je Grmoja.

Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda, kazao je da je na prvostupanjskim kaznenim postupcima u Županijskom sudu u tijeku 1.059 postupaka, a u cijeloj Hrvatskoj tijekom godine ih je milijun i sedamsto. Na Županijskom sudu kod tih 1.059 prosjek trajanja je 538 dana. Smatra da je to predugo te da se to treba popraviti. Ističe da je ovdje riječ o 10 ili 12 postupaka koji se uzimaju kao paradigma ili generalizacija sudbene vlasti. Smatra da je puno razloga zašto sudski postupci traju predugo. To su zakon, opsežni i golemi postupci, suci koji se u određenim situacijama ne snalaze dobro te ih treba usmjeriti ili educirati. Četvrti razlog su procesna ovlaštenja koja se koriste i koja postoje, a koja suci možda uvijek ne sankcioniraju dobro.

Govoreći o oporbenom istražnom povjerenstvu Dražen Bošnjaković, predsjednik saborskog odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav (HDZ), kazao je da HDZ misli da to povjerenstvo nema konkretan zadatak nego namjerava curenje informacija rješavat kroz rad povjerenstva.

– Mislimo da nije dobro da istražno povjerenstvo poziva suce, državne odvjetnike, ljude koji rade u policiji. Ovo je sve postavljeno preširoko. Imamo sustavni problem kojega nitko ne spori. To je da dolazi do curenja informacija, međutim mi to moramo riješiti sustavnim rješenjem, kazao je, piše HRT.

Grmoja mu je uzvratio i kazao da “konstantno bježi od ove teme”. “Imamo situaciju da fokus afere treba biti na predsjedniku jer je bio u tzv. klubu, ali treba biti i na HDZ-u”, kazao je Grmoja i potom navodio za koga još zna da je bio u tzv. klubu. Smatra da je veliki problem porezna uprava.

– Vlada je ukinula porezni USKOK. Mi sada imamo manje slučajeva nesrazmjera imovine. Imamo situaciju da kod Barišića i Kovačevića, gdje je očit nesrazmjer imovine, porezna uprava ništa ne radi. To je vaša odgovornost, dodaje Grmoja.

Bošnjaković naglašava da pitanje istražnog povjerenstva nije pitanje straha ili hrabrosti, već pitanje racionalnosti. Kaže da treba drugo rješenje za pitanje o tome zašto je došlo do curenja informacija, a ne kroz istražno povjerenstvo u Saboru.

Jakšić je upitao Bošnjaković zbog čega vidi dramu oko osnivanja istražnog povjerenstva. “Robujemo formi i to je nešto što je narušilo vjeru u institucije ove države, pa nam zato mladi ljudi odlaze”, kazao je i dodao da se u njemačkom parlamentu osniva istražno povjerenstvo zbog korupcijske afere te da nitko oko toga ne stvara “famu”. Ističe i da se u 30 godina u Hrvatskoj pokazalo da se u nekim dijelovima ispolitiziralo sudstvo i rad DORH-a.

Na pitanje smatra li da je premijer trebao znati za istragu u slučaju “Janaf”, Jakšić je kazao da je to po današnjim zakonima nemoguće, jer nema sigurnosne provjere.

– Da imamo sigurnosnu provjeru onda bi premijer Plenković znao da na čelo važne geostrateške tvrtke postavlja osobu vrlo sumnjivog morala. Možda bi tada već znao da je ta osoba pod nekom istragom. Državni dužnosnici i direktori velikih tvrtki, ljudi koji su u sudvstvu, DORH-u, moraju prolaziti stroge sigurnosne provjere, rekao je Jakšić.

Mrčela pojašnjava da prema sadašnjim zakonima premijer nije smio znati za slučaj. Upitao je Jakšića na temelju čega se bazira dojam da postoji utjecaj politike na sudbenu vlast.

– Nema takve presude iz koje se iščitava da je politika utjecala na nju. Ako je riječ o istupima jednog suca, te ako misli netko da to nije u redu, u takvim slučajevima postoji djelotvorni mehanizam, a to je sudačko vijeće na Županijskom sudu. Suci koji donose presudu nemaju se razloga baviti bilo s čim drugim, osim s pravom i činjenicama. Na njih ne utječe politika niti nakoji način. Politika utječe jedino na izbor predsjednika Vrhovnog suda RH i glavnog državnog odvjetnika.

Grmoja smatra da oni koji imaju političku i financijsku moć u Hrvatskoj, na hrvatskim sudovima bolje prolaze. U Državnom sudbenom vijeću sjede političari. Ako gledamo općenito pravosuđe, tu je utjecaj politike ogroman, kazao je. Potom je iznio svoj slučaj u vezi kojega je tražio da mu se skine imunitet.

Bošnjaković smatra da ne postoji utjecaj politike na pravosuđe i naglašava da svi oni koji znaju da je politika utjecala na nekog suca, u nekom predmetu, na nekog državnog odvjetnika onda trebaju prijaviti. ”

– Mi smo stvorili u našem sustavu uvjete da nam i suci i državni odvjetnici mogu biti apsolutno imuni na takve stvari. Ne vidim da bi itko trebao biti podložan politici, kazao je.

Jakšić naglašava da ne misli da politika uvjetuje ili pak diktira neke presude. No dodaje da na nižim sudovima politika puno puta ima utjecaj kroz rad DSV-a na napredovanje u sudačkim zvanjima.

Facebook Komentari