Je li Trump na rubu poraza? Države koje su mu 2016. donijele pobjedu okrenule se protiv njega

“Osjećam se jako moćno. Dat ću veliki, sočan poljubac svim prekrasnim ženama u publici”, izjavio je još promuklim glasom američki predsjednik Donald Trump tijekom prve predizborne konvencije nakon rapidnog oporavka od covida-19.

Naime, njegov je liječnički tim početkom tjedna potvrdio kako je predsjednik tijekom dva uzastopna testiranja bio negativan na koronavirus, čime je zadovoljio njihov najvažniji kriterij za povratak u predizbornu kampanju.

Prvi susret s mnoštvom oduševljenih simpatizera aktualni je predsjednik iskoristio da još jednom podsjeti građane da “ne trebaju strahovati od virusa”, a tom se strategijom ponovno oglušio na sve glasniju kritiku promašene politike prema obuzdavanju pandemije koja je samo u SAD-u odnijela više od 215.000 ljudskih žrtava.

Prema dobro upućenim izvorima iz Bijele kuće, Trump narednih dana planira dodatno opteretiti raspored predizbornih događaja, a nagađa se da će predsjednik tijekom tri sljedeća tjedna održavati čak dva do tri susreta dnevno kako bi nadoknadio tjedan proveden u samoizolaciji.

Sljedeća četiri dana Trump planira posjetiti Floridu, Pennsylvaniju, Iowu i Sjevernu Karolinu, u kojima na krilima ovotjednog saslušanja sutkinje Amy Coney Barrett planira rehabilitirati popularnost među konzervativnim Amerikancima. No, pred aktualnim su predsjednikom tri tjedna vrlo teške bitke.

Optimizmu, koji je barem deklarativno početkom tjedna ponovno zaživio na američkoj desnici, ne idu na ruku predizborne ankete koje jednoglasno najavljuju pobjedu demokratskog kandidata Joea Bidena. Razočaranje republikanaca utoliko je veće ako se u obzir uzme činjenica da su u 2020. ušli s namjerom da ove godine, osim svojih uobičajenih saveznih država, osvoje i nekoliko demokratski orijentiranih, poput Nevade, Minnesote, New Hampshirea i New Mexica. Međutim, samo 20 dana prije izbora, njegov stožer gotovo očajnički pokušava zadržati i one države koje su Trumpu 2016. donijele pobjedu.

Dodatno, Trump sve više povlači reklame iz nekih “swing” država kao što su Ohio i Iowa i zadržao ih je u samo tri države u kojima je utrka neizvjesna – Arizona, Florida i Georgia.

Prema analizi uglednog republikanskog anketara Johna McHenryja, ove nas godine čeka ukupno 12 saveznih država u kojima se “krije” 140 elektorskih glasova. Prema posljednjim anketama koje je za Reuters proveo Ipsos, Joe Biden vodi u svima osim u Teksasu, koji je još uvijek Trumpov. Valja napomenuti da, prema prosjeku dosad objavljenih anketa za listopad, Bidenova prednost u čak devet od tih 12 država ulazi u domenu statističke greške od pet posto.

McHenry je pomnijom analizom došao do zaključka da će se najveća bitka ove godine, zapravo, voditi u četiri savezne države koje ukupno broje 75 elektora; Florida, Michigan, Wisconsin i Pennsylvania. U tom će kontekstu i ove godine Florida imati ključnu ulogu, zbog čega republikanski anketar upozorava da Trump u njoj nipošto ne smije izgubiti ako želi još jedan mandat u Bijeloj kući.

Glavni zadatak njegova stožera tijekom narednih dana bit će mobilizirati brojne floridske umirovljenike, među kojima je Trump 2016. bio čak 7 posto popularniji izbor od Hillary Clinton. Aktualni predsjednik u sljedećih 20 dana mora ponovno osvojiti i simpatije bijelih radnika tzv. “Rust belta” Michigana i Wisconsina, u kojima je pitanje ekonomije i oporavka zemlje nakon koronakrize presudno važno. Prema posljednjoj anketi, Trump u tim saveznim državama po pitanju ekonomije uživa blagu prednost.

Unatoč tome što predizborne ankete najavljuju kako je reizbor Donalda Trumpa prilično neizvjestan, aktualnom bi predsjedniku na ruku mogla ići tri američka politološka fenomena; greške u anketiranju, slaba izlaznost i tzv. tiha većina. Naime, predizborne ankete su 2016. godine pogriješile za gotovo rekordnih 5,5 posto u nekoliko ključnih saveznih država koje su svojim elektorima ‘gurnule’ Trumpa u Bijelu kuću.

Demokratska anketarka Margie Otero objašnjava da su pogriješili prilikom uzorkovanja ispitanika, jer su pogrešno procijenili omjer demografskih skupina koje se u pojedinim područjima SAD-a rapidno mijenjaju. Također, 2016. godine na izbore nije izašlo 43 posto Amerikanaca s pravom glasa, što je gotovo 100 milijuna ljudi. Prema statističkim podacima Gallupa, prosjek američkih neglasača pripada manjinama, slabije je obrazovan i lošijeg je imovinskog statusa, te bi se moglo okarakterizirati kao biračko tijelo Demokratske stranke, piše Jutarnji.

Facebook Komentari