Kazalište nije WC: Zagrepčane šokirale fotke smeća ispred HNK

Boce, hrpa papira i ostataka hrane, opušci, plastika… Slika je to vikendom u Zagrebu, na Trgu Republike Hrvatske, ispred zgrade Hrvatskog narodnog kazališta. Okupljanja su počela u ožujku, kad je zbog pandemije sve bilo zatvoreno. Bilo je tad manje ljudi, a ovakvih prizora nije bilo. No nije se iskazao ni Grad, koji je i na sebe trebao preuzeti odgovornost i počistiti na vrijeme.

Vikendom navečer okupi se stotine mladih, a i onih malo manje mladih, slušaju muziku, od rocka i popa do Škore i “narodnjaka”. Svi su pomiješani, slika je to koja Zagrebu daje “dodanu vrijednost”, jer to je normalno i za svjetske gradove gdje je isto tako neko mjesto u centru pretvoreno u društveno okupljalište.

No drugo jutro slika je ponešto drugačija. I tamo ostane hrpa smeća, ali netko to na vrijeme počisti.

– Nisam za zabrane, tamo se okupljaju od punkera, alternativaca, šminkera do zlatne mladeži. I svi su oni ispred kazališta zajedno. Mladi se okupljaju u Rimu ispred Fontane di Trevi ili na Trgu Roze Luxemburg u Berlinu, i to onda netko ujutro počisti i dobro opere te ljudi onda normalno preko dana tamo žive i rade. Odgovornost Grada mora biti na tome ako želi takvo jedno veliko, lijepo okupljalište mladih, jer sumnjam da su drugdje mladi obzirniji. Najlakše je reći da su mladi neodgojeni i zabraniti im to, ne slažem se s tim pristupom. Treba staviti više kanti za smeće i uposliti ujutro ljude da se to dobro opere i ništa neće smrdjeti. Zagreb konačno ima neku lijepu energiju noću i meni je to divno – rekla je Nina Violić (48).

Okupljanje oko kazališta nije novost, bilo je popularno još tamo sedamdesetih. nastavilo se i u devedesetima, bilo je tamo od repera i punkera do metalaca, a i srednjoškolaca iz obližnje Škole primijenjene umjetnosti i dizajna. Raštrkali su se potom razne skupine i po drugim gradskim “zelenim” površinama, bilo ih je u Ribnjaku, na Mažurancu, a i kvartovski parkovi imali su svoju publiku.
No ovako masovnog okupljanja, a u zadnje vrijeme ispred HNK zna biti i više od 500 ljudi, dosad ipak nije bilo. No sad je to postalo stvarnost, a mnogi članovi ansambla iz HNK podržavaju ovu akciju mladih. Kao što je već rekla Nina Violić, slično razmišlja i njezin kolega iz Drame Dušan Bućan (44).

– Osiguraj im infrastrukturu i bit će sve u redu, neće biti nikakvih problema. Ti mladi trebaju mjesto za nuždu, negdje gdje će baciti smeće. Treba im to osigurati i pustiti mlade jednostavno da se druže. Samo im pravi uvjeti trebaju – rekao je Bućan i nastavio:
– Inače mi je to kako se tamo okupljaju jako lijepo, to je postao centar društvenog zbivanja. I baš je dobro što je to sve na tome mjestu, ispred teatra, jer on je mjesto za druženje i društvo, da spaja ljude. Super mi je da je mjesto od najvećeg društvenog događanja upravo HNK, sad neka Grad uskoči i pomogne da se to održi, a da se problemi o kojima se govori, a to je puno smeće i uriniranje, riješe. Slika od navečer treba i dalje postojati, neka HNK bude mjesto koje spaja, ali da drugo jutro slika bude ljepša.

Član Opere zagrebačkog HNK Kristijan Beluhan žali za uništavanjem imovine. Kaže da Čistoća radi dobro, već od šest ujutro se “bace” na posao i čiste, ali da nije problem u njima.

– Oni čiste, ali smeta me devastacija zgrade i grmlja, sve smrdi okolo, a toga ne bi trebalo biti. Neka se ljudi zabavljaju, naravno da nisam protiv toga, ali ne znam kakve veze imaju šaranje, razbijanje i devastacija s time. To nema veze sa supkulturom, to je nepoštovanje prostora. To je javna površina, imaju se ljudi pravo družiti, ali ne znam zašto uništavaju – rekao je Beluhan i nastavio:
– Sjećam se da su se i prije ljudi tamo družili, ali to nikad nije izgledalo kao što izgleda danas. ‘Pomogli’ su tu pandemija i općenito situacija, i to pridonosi apokaliptičkom stanju.

Iz Čistoće su rekli da su tamo “pojačali ophodnje” i da već u šest sati počinju s radovima. Ponekad nalete i na partijanere koji su još tamo. No nisu mogli reći hoće li i Grad nešto poduzeti u vezi pokretnih toaleta i više kanti za smeće.

Šaranje po fasadi i asfaltu oko kazališta te razbijanje prozora nisu njihova ingerencija. Novi trend zagrebačkog okupljanja komentirao je za Hinu prije nekoliko dana i sociolog Dino Vukušić s Instituta za društvena istraživanja “Ivo Pilar”.

– HNK nije od jučer kao ideja okupljanja, samo što je ovaj HNK nastao u vrijeme pandemije. Mislim da je sad puno različitih ljudi tamo, koji se u jednom trenutku ispremiješaju. Ima ih koji su totalno u hardcore supkulturnoj ‘briji’ koja ima povijest dolaženja na HNK otprije, i s druge strane, onih koji će po otvaranju klubova ići u narodnjačke klubove – rekao je Vukušić za Hinu.

Kaže da se zbog toga, unatoč brojnosti mladih na otvorenom i druženju koje nema tipičnih komercijalnih elemenata, pa i potrebne infrastrukture, HNK ne može definirati kao supkulturno okupljalište.

– Teorijski, supkultura bi bila grupa mladih ljudi koji imaju svoje norme, svoje vrijednosti, vizualni izričaj, svoj sleng i ritual – smatra i dodaje da se ideja okupljanja oko HNK ne može usporediti s, primjerice, berlinskim alternativnim okupljalištima, kao što čine mnogi.

Buka, nered i uriniranje, koje se odvija na zelenim površinama i ulazima u HNK, ometa i “normalan život” desetak stanara na Trgu Republike Hrvatske, koji apeliraju da ih se zaštiti unatoč tome što ih nema puno. Stanarka na tom trgu, Melita Kovačević, koja često zbog buke ne može zaspati, Hini je rekla da posljednjih nekoliko mjeseci ona i susjedi sve kontinuirano prijavljuju policiji.
Upozorava na uriniranje ispred i oko HNK, koji je kulturna baština, grafite s ružnim porukama na njegovoj fasadi, količinu ambalaže i nereda koji ostaju nakon noćnih druženja te očigledno nepridržavanje epidemioloških mjera.

Iz Policijske uprave zagrebačke Hini su rekli da je od 1. svibnja do 30. rujna oko HNK policija intervenirala pedesetak puta, i to temeljem navoda o mogućem remećenju javnog reda i mira. Međutim, po dolasku na teren, samo su protiv šest pojedinaca podnijeli prekršajne prijave, prenose 24sata.

Facebook Komentari