Jeste li ovisnik o šopingu? Evo kako to prepoznati i pomoći si

Ako ste primijetili da su se vaše navike trošenja novca u kupnji pogoršale otkako je počela epidemija Covida-19, čak i ako ste svoje šopinge prebacili online, niste jedini. Brzi dopaminski nalet koji dobijete kupnjom nečeg lijepog zajedno sa stresnom i sjedilačkom prirodom 2020. godine do sada je odveo mnoštvo ljudi u ‘terapiju’ prekomjernim šopingom, piše Metro.

Iako nema ništa loše u liječenju sebe, ima u gomilanju nepotrebnih stvari i financijskoj nestabilnosti koju takva vrsta razbibrige može donijeti.

Savjetnica Margaret King otkriva da je sve više ljudi s ovisnošću u šopingu otkako je krenula epidemija.

– Važno je prepoznati takvo problematično ponašanje kod sebe ili naših bližnjih kako bi mogli pomoći – ističe King.

Dolaze mi novi klijenti koji su prepoznali kako previše vremena provode surfajući šoping stranicama i otkrivaju da kupuju stvari koje im nisu potrebne, ali shvaćaju da su to i dobili faktor dobrog osjećaja u tom trenutku. Tada nastupa sramota, krivnja i gnušanje prema sebi zbog trošenja novca koji im treba za druge stvari, objašnjava.

Velik broj ljudi prebacio se na rad od kuće, koji im pak ostavlja puno više vremena da obavljaju šoping za vrijeme radnog vremena. To je osobito uzbudljivo za one koji prije nisu imali vremena ni mogućnosti za to.

Za druge online šoping predstavlja mogućnost isključenja iz svijeta jer je druženje i viđanje obitelji ograničeno ili ga uopće nema.

Radi se o ovisničkom ponašanju, poznatom pod nazivom oniomanija, što znači ovisnost o kupnji, a očituje se u porivu da takvo ponašanje biva sve učestalije, kupnja postaje glavna preokupacija, poriv se teško može kontrolirati, a kada je osoba u tome onemogućena javljaju se znakovi tipični za apstinencijsku krizu (nemir, napetost, znojenje i sl.).

Šopingholičarima nisu toliko važne stvari koje kupuju jer ih često i ne koriste, u njima ne uživaju, više su usmjereni na samu kupnju. Karakteristično za takvo ponašanje, koje se ubraja u skupinu opsesivno kompulzivnih poremećaja ili poremećaja kontrole impulsa je da kroz čin kupovine osoba doživljava oslobađanje od osjećaja nemira i napetosti. Kupovina tada služi kao bijeg od nezadovoljstva, frustracija i unutarnje praznine. Osobe sklone takvom ponašanju često su depresivne i pate od manjka samopouzdanja. Iako su svjesne neprimjerenosti svojih postupaka, teško se tome odupiru.

Postoje i oni koji uživaju u šopingu, ali nisu ovisni o njemu – oni naprosto vole imati nove, lijepe stvari, no pritom ne proživljavaju spektar kompulzivnih osjećaja – adrenalina, otpuštanja emocije i krivnje, a ponajprije neće ih toliko pogoditi ako nešto ne mogu kupiti.

Kao i kod svih drugih ovisnosti, važno je da pojedinac prvo prizna da ima problem i da je spreman nešto učiniti po tom pitanju. Da bi se stihijski i impulzivni način kupovanja zamijenio zdravijim, preporuča se u nabavku odlaziti planski, s popisom potrebnih stvari i s prethodnim uvidom u realne financijske mogućnosti.

Također, svaku šoping odluku preporučuje se prespavati, odgoditi za idući dan kako bi realnije procijenili naše potrebe. Kako kupovina ne bi popunjavala unutarnju praznina, neophodno je steći uvid u vlastita emotivna stanja u koje zapadamo. Treba se zapitati što mi se trenutno događa, što je uzrok mom nezadovoljstvu ili napetosti, od čega bježim, što nadomještam kupnjom. Naposljetku, osmislite alternativne načine kojima ćete na zdraviji način ublažiti i savladati negativne osjećaje, prenose 24sata.

Facebook Komentari