Stres se vidi i po vrlo stisnutoj čeljusti, a to se može odraziti i na bolove u ostatku tijela

Izvor: N1

Brzo odgovorite na pitanje: Jesu li vam zubi trenutno stisnuti? Ako je odgovor da, opustite ih. Potom napravite krug ramenima, da biste ih opustili, pa otpustite napetost u vratu i duboko udahnite. Naime, ako vam je čeljust često stisnuta, to može biti nuspojava stresa, kojim se može upravljati, prenose 24sata.

U protivnom, napetost u ovom dijelu tijela može dovesti do boli u cijelom tijelu, ne samo bolova u čeljusti.

Kao i kod većine simptoma, osnovni uzroci napetosti u čeljusti mogu biti različiti.

– Postoje mišićno-koštani razlozi, poput bruksizma (škrgutanja zubima), temporomandibularnog zgloba (TMZ – to su zglobovi na rubu lica, pored ušiju) te bolova u vratu, no u pozadini mogu biti i neki neurološki razlozi, poput glavobolje ili migrene – kaže liječnica integrativne medicine Aditi Nerurkar. Dodaje kako svakako ne treba zanemariti ni stres kao uzročnik, no prije nego što stres odredite kao glavni uzrok, važno je isključiti druge, ozbiljnije mogućnosti.

Napetost čeljusti može biti bolna i ta bol može ići i dalje od usta.

Tjelesno

Napetost u čeljusti može ometati žvakanje i može dovesti do bolova u čeljusti. Manje je očito da napetost čeljusti također može biti povezana s nelagodom u vratu, ramenu, bokovima ili čak donjem dijelu leđa, kaže Jaclyn Fulop, fizikalna terapeutkinja.

Mišićno-koštani sustav usko je povezan, pa kad se meko tkivo jednog dijela tijela stegne, suprotna strana počet će se prekomjerno rastezati i slabiti, objašnjava Fulop. Što su bokovi, leđa, vrat i ramena slabiji, to je veća vjerojatnost ozljede.

Mentalno

– Um i tijelo su tako isprepleteni. Ako se osoba suočava sa stalnim stresom u svakodnevnom životu, to će se vjerojatno očitovati u bolovima u tijelu – kaže Fulop.

Kada mozak oslobađa hormone stresa, što pokreće reakciju borbe ili bijega, puls i krvni tlak mogu se povećati. Kad se ova dva vitalna elementa povežu, mišići će se stegnuti, kaže.

Dugoročno

– Kad su mišići dulje vrijeme u tako skupljenom stanju oni se skraćuju i s vremenom će se pojaviti bol. Način na koji se odnosimo prema svom tijelu putem prehrambenih navika, vježbanja i suočavanja sa stresom igrat će izuzetno važnu ulogu u našem ukupnom zdravlju i dobrom stanju – ističe Fulop.

Povrh toga, život s kroničnom boli počet će mijenjati način na koji tijelo s vremenom obrađuje bol, kaže Nerurkar. A dugotrajna kronična bol može utjecati na povezanost uma i tijela, dodaje. Zato upravljanje tim simptomima prije nego što postanu kronični može povećati ukupnu kvalitetu života.

Fulop preporučuje da češće izvodimo vježbu vrtnje glavom u jednu i u drugu stranu, te gore i dolje, te vježbe u kojima ćemo aktivirati kosti čeljusti i brade – podizanjem brade, zijevanjem, postavljanjem jezika na nepce, uz otvaranje i zatvaranje usta, te vježba u kojoj ćete jezikom pokušati dodirnuti vrh brade, odnosno nos.

Kako bi se smanjio stres koji može potaknuti ovaj problem, Nerurkar preporučuje meditaciju, jogu, tai chi, akupunkturu ili druge slične terapije uma i tijela, prenosi portal MindBodyGreen.

Facebook Komentari