Sve opasnosti koje nam prijete ako se ne krećemo dovoljno

Od početka pandemije korona virusa, postalo nam je pomalo normalno da se ulijenimo i manje krećemo, a upravo je u ovo vrijeme važno nastojati održati kondiciju i ostati aktivan. Kretanje je važno ne samo za to da bismo održali tjelesno zdravlje, nego i poboljšali mentalno, odnosno održali stanje duha. Zapravo, desetak dana bez aktivnosti može dovesti do toga da naš mozak počne gubiti kognitivne funkcije, upozorava citopatologinja dr. Celina Nadelman, prenose 24sata.

Evo kako ona i njeni kolege pojašnjavaju zbog čega dolazi do propadanja kognitivnih funkcija te koje se promjene događaju ako nismo dovoljno aktivni dulje vrijeme:

Mnogi ljudi bore se s pojačanim osjećajem straha tijekom pandemije, što može biti povezano baš s duljim razdobljima tijekom kojih nisu aktivni. Naime, kaže dr. Katy Firsin, liječnica alternativne medicine, kada vježbamo, tijelo ispušta kemikalije zbog kojih se osjećamo ugodno, poput spojeva anandamida i endokanabinoida izravno u naš mozak.

Ti spojevi ne samo da blokiraju receptore boli, već povećavaju osjećaj radosti, kaže dr. Firsin. Kad imamo manjak ovih važnih hormona, osjećamo se tjeskobnije i depresivnije.

– Te kemikalije također imaju učinak na bol te postoji i izravna veza između stvarnih bolova i osjećaja boli koji proizlaze iz neaktivnosti i našeg mentalnog zdravlja – dodaje. Da biste se borili protiv ove pojave, ne morate satima trčati na traci za trčanje. Dovoljno je hodati, pa nastojte ustajati što češće tijekom dana i barem ono što je u blizini obavljati pješice.

Čak i ako obično možete pronaći dobru stranu u većini situacija, u posljednje vrijeme možda ste češće na stvari gledali crno i za to može biti kriv nedostatak aktivnosti. Vježba pomaže da steknete fokus i oštrinu te da pronađete izlaz za oslobađanje negativnih emocija, objašnjava psihologinja dr. Yvonne Thomas.

Bilo da se radi o tjelesnim aktivnostima vezanim uz kardio vježbe, ili blažim, manje intenzivnim vježbama, poput hodanja ili obavljanja kućanskih poslova, čovjek koji je u pokretu u stanju je doslovno razraditi neke emocije dubljim disanjem i aktivnim preusmjeravanjem osjećaja kroz tjelesne pokrete, pojašnjava. To može pokrenuti endorfine koji mogu biti smirujući i opuštajući, dodaje.

Kad cijelo popodne sjedimo u fotelji, te se negativne emocije nakupljaju i pojačavaju, stvarajući ciklus razmišljanja tipičnog negativca.

Razmislite o tome kad ste zadnji puta na poslu naletjeli na zapreku koju ste morali prevladati. Jeste li zapeli pokušavajući smisliti rješenja? Ili ste se brzo prisjetili sličnih situacija u prošlosti i brzo osmislili rješenja? Ako je odgovor ono prvo – zapeli ste – to bi moglo biti povezano s nedostatkom vježbe.

Kao što objašnjava dr. Nadelman, tjelesna aktivnost poboljšava naše kognitivne funkcije, od toga da širi raspon pažnje i potiče razmišljanje u smjeru rješenja problema, uz brzu obradu informacija i prilagodbu memorije. Također, to nam pomaže da ostanemo fleksibilni tijekom multitaskinga i odlučivanja.

– Fizička aktivnost poboljšava kognitivno funkcioniranje putem neuroplastičnosti, kao i povećanu sintezu i ekspresiju neuropeptida i hormona – ističe dr. Nadelman. Čak i relativno mala fizička aktivnost to može potaknuti, bez toga mozak se osjeća tromo i umorno, što otežava ispunjavanje obaveza u rokovima te ometa motivaciju.

Znate onaj trenutak euforije nakon intenzivnog, izazovnog treninga u kojem se osjećate kao da ste osvojili svijet? Thomas kaže da kondicija povećava samopouzdanje i nudi osjećaj postignuća. S druge strane spektra, nevježbanje ima suprotan utjecaj, smanjujući naše samopoštovanje i sliku o sebi. To je zato što osoba koja previše sjedi ima vremena razmišljati o sebi negativno, kaže Thomas. Čovjek se u toj situaciji može osjećati manje živahno, zabavno, produktivno, energično i tako dalje…

Jednom kad takve misli krenu teško ih je pobijediti. To dovodi do gubitka energije, zbog kojeg još manje vježbamo, pa se opet osjećamo još gore.

U svakoj stresnoj situaciji ili smo spremni na borbu, ili ćemo se odlučiti za bijeg. Ako bježimo, to je najčešće iz straha od suočavanja s onim što nas čeka. Ako smo borci, ponekad ćemo biti borac koji se brani, ponekad onaj koji napada. Većinu vremena ljudi mogu pronaći sretan medij između ove dvije krajnosti i nositi se s tjeskobom kad naiđe.

Međutim, kad nemamo redoviti raspored tjelesnih aktivnosti, naš mozak oslobađa hormon stresa, kortizol, što otežava učinkovito upravljanje našim osjećajima.

– Suvremeni stresori obično nisu prolazni i kontinuirano povećavaju razinu kortizola – kaže ona. Ovaj porast kortizola ima neurotoksične učinke na mozak, što može oštetiti hipokampus smanjenjem ekspresije neuropeptida BDNF i dovesti do depresije, kaže dr. Thomas. Jedino vježbanjem smanjujemo svoju neuroendokrinu reaktivnost i smanjujemo svoj biološki odgovor na stres, čime se prirodno osjećamo smirenije i više kontrolirano.

Slično kao što dajete prednost vremenu za obitelj, posao i spavanje, svakodnevno treba ostaviti vremena da radimo na održavanju optimalnog zdravlja mozga, bilo da se radi o satu joge, brzoj šetnji, vožnji biciklom ili obavljanju nekih ozbiljnih kućanskih poslova. Dr. Nadelman kaže da već i 30 minuta kretanja dnevno poboljšava vještine razmišljanja, obradu informacija, rast i otpornost moždanih stanica, te upravljanje stresom, pamćenje i akademske performanse. Također, može pomoći u prevenciji ili upravljanju mentalnim bolestima i neurodegenerativnim poremećajima – što su iznimne koristi od samo pola sata koje uložite u vježbanje, donosi portal Real Simple.

Facebook Komentari