Orban šokirao europske čelnike: Dobro je što nema kvota, ali bilo bi bolje da nema migranata

Dan nakon što je predstavila novi prijedlog kojim želi reformirati zajedničku europsku azilantsku i migrantsku politiku, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Bruxellesu je ugostila premijere zemalja koje su i ranije blokirale, a i opet bi mogle blokirati usvajanje takvog Komisijinog prijedloga.

– Ton novog Komisijinog prijedloga je bolji, ali oni i dalje žele upravljati migracijama, a ne zaustaviti migracije. Tako da to nije sasvim u skladu s mađarskim razmišljanjem da ne bi trebalo biti nikakvih ilegalnih migracija – rekao je mađarski premijer Viktor Orbán nakon sastanka u sjedištu Europske komisije, na kojem su uz njega bili i premijer Poljske Mateusz Morawiecki i češki premijer Andrej Babiš.

Njihove tri zemlje su 2015. godine u Vijeću Europske unije glasale protiv privremenih migrantskih kvota za premještanje 160 tisuća izbjeglica koje su došle do graničnih država članica Italije i Grčke. Proteklih pet godina te su se tri zemlje snažno protivile konceptu migrantskih kvota koje bi bile obvezujuće za sve države članice, a novi prijedlog Komisije izlazi im ususret jer više ne inzistira na tome da kvote budu obvezne. Državama koje ne žele zbrinjavati izbjeglice novi Komisijin prijedlog nudi mogućnost da pokažu solidarnost time što pomažu graničnim državama poput Italije i Grčke da vrate u zemlje porijekla one migrante kojima je odbijen zahtjev za azilom.

– U prijedlogu Europske komisije pozitivno je to što je naš stav prihvaćen i više nema obvezujućih kvota – rekao je češki premijer Babiš nakon sastanka s Ursulom von der Leyen u Bruxellesu. No, Orbán je oprezno dodao kako “kvote ostaju kvote, čak i ako se drukčije nazovu”. Komisijin prijedlog ipak predviđa i teoretsku mogućnost da migranti iz Italije ili Grčke po sustavu kvota budu privremeno preseljeni u Mađarsku ili sličnu zemlju: ako primjerice Mađarska odabere sponzorirati povratak nekog broja odbijenih tražitelja azila, a taj se povratak u zemlju porijekla ne uspije organizirati u roku od osam mjeseci, ta zemlja “sponzor”, u tom slučaju Mađarska, imala bi obvezu preuzeti konkretne osobe koje nije uspjela vratiti u zemlje porijekla i nastaviti taj postupak povrata sa svog teritorija, ne više iz Grčke ili Italije. Čini se da se taj dio Komisijinog prijedloga ne sviđa Orbánu. No, Komisijin prijedlog star je tek jedan dan i ovo su jučer bile prve reakcije, a za stvarne stavove svih država članica trebat će pričekati da se opširan prijedlog prouči i da se otvori o njemu rasprava među državama članicama u Vijeću EU.

– Nadamo se da smo pogodili pravi ton i zlatnu sredinu, kako bi prijedlog bio zadovoljavajući za države članice – rekla je jučer glasnogovornica Europske komisije Dana Spinant, dodavši kako je sastanak s troje premijera iz istočnih država članica bio pozitivan i plodonosan. Osim o novom prijedlogu zajedničke migrantske politike, razgovaralo se i o planu oporavka i vladavini prava. Plan oporavka Europske nakon koronakrize, koji se treba odvijati kroz višegodišnji financijski okvir, dogovoren je na političkoj razini na ljetošnjem summitu lidera EU, ali zakonodavna procedura oko njegova stupanja na snagu još nije završena i, premda se svi nadaju da će biti završena kako bi svi fondovi bili spremni od 1. siječnja 2021. godine.

Tu se također kao problem pojavljuje tema koja ima ponajviše veze s Poljskom i Mađarskom. Vladavina prava, s kojom vlade tih dviju zemalja imaju problema do te mjere da su pod istragom i kaznenom procedurom predviđenom temeljnim ugovorom EU. Europski parlament i neke države članice žele u novom proračunu Unije vezati novac iz fondova uz uvjet poštivanja vladavine prava. A Mađarska i Poljska prijete da će u svojim parlamentima rušiti plan oporavka Europske unije ako bude onako kako Europski parlament želi, piše Večernji.

Facebook Komentari