Izloženost suncu ima brojne koristi za fizičko i mentalno zdravlje, poput povećane razine vitamina D i serotonina, prenose 24sata.
Ovisnosti su stanja koja prema definiciji zahtijevaju izloženost agensu ovisnosti, a također je dokazano da imaju i genetski faktor. Bezbroj ljudi je izloženo ovisnostima, ali ne postaju svi ovisni. To je zbog genetske komponente ovisnosti. Ova velika studija istražuje vezu između ponašanja u potrazi za suncem i genetskih markera za ovisnost, piše Big Think.
Sunčeva svjetlost i njezin nedostatak pokreće oslobađanje određenih hormona u mozgu. Smatra se da izlaganje sunčevoj svjetlosti povećava serotonin, koji je povezan s jačanjem raspoloženja i koncentracije.
S druge strane, sunčeva svjetlost pokreće melatonin, hormon koji potiče odmor i san. Ako je nema dovoljno, razina serotonina može pasti – a niske razine serotonina povezane su s većim rizikom od sezonske depresije, ranije poznatim kao sezonski afektivni poremećaj.
Ovisnosti zahtijevaju izloženost agensima ovisnosti. Zbog povećanja serotonina (kemikalije u ljudskom tijelu koja dokazano pomaže u smanjenju depresije i reguliranju tjeskobe), prirodno je da bi dulje izlaganje sunčevoj svjetlosti moglo donekle dovesti do ovisnosti u ljudskom tijelu i umu. Žudimo za stvarima zbog kojih se osjećamo dobro, a ponekad te žudnje postaju nešto o čemu ovisimo. To je sama priroda ovisnosti.
Neki ljudi izloženi su stvarima koje stvaraju ovisnost (supstancama, lijekovima pa čak i suncu), ali ne postaju svi ovisni. To je zbog genetske komponente ovisnosti.
Opsežna studija s King’s Collegea u Londonu provela je istraživanje na više od 260.000 ljudi kako bi se bolje razumjelo kako je stalna želja za izloženosti suncu povezana s genima koji uključuju ovisnost, osobine ponašanja i rad mozga.
Studija je obuhvaćala dvije faze. Prva faza potvrdila je da genetika igra ulogu kod obrazaca ponašanja koji su povezani sa željom za suncem, a druga faza pomogla je odrediti koji su to genetski markeri.
Faza 1: Istraživači su proučavali detaljne zdravstvene podatke o 2500 blizanaca, uključujući njihovu želju za izlaganjem suncu te njihovu genetiku. Jednojajčani blizanci imali su slične afinitete prema suncu od dvojajčanih blizanaca, što ukazuje da genetika ovdje igra ulogu.
Faza 2: Tim istraživača tada je iz daljnje analize na 260.000 sudionika uspio identificirati pet ključnih genetskih markera koji su odgovorni za takvo ponašanje. Neki od navedenih gena povezani su s osobinama ponašanja koja su karakteristična za ovisnosti (uključujući pušenje i konzumaciju alkohola).
– Naši rezultati sugeriraju da bi suočavanje s prekomjernim izlaganjem suncu ili korištenjem solarija moglo biti izazovnije od očekivanog, jer na to utječu i genetski čimbenici. Važno je da javnost bude svjesna i ovakvih genetskih predispozicija, jer bi to moglo ljude učiniti svjesnijima njihovog ponašanja i potencijalne štete od pretjeranog izlaganja suncu – kaže autor studije dr. Mario Falchi.
