Grickanje noktiju, čupanje kose: Koje je značenje loših navika?

Foto: 123RF

Što smo stariji, sve je teže napustiti loše navike koje smo stekli u djetinjstvu jer one postaju sastavni dio naše svakodnevne rutine. Stručnjaci upozoravaju da bi se te navike mogle manifestirati u daljnjim zdravstvenim problemima, pišu 24sata.

U razgovoru za The Sun dr. Sarah Jarvis, liječnica opće prakse i direktorica Patientaccess.com, rekla je da postoji velika razlika između nekoga tko samo povremeno grize nokte i ljudi koji ne mogu izaći iz kuće bez da naprave određenu radnju. Rekla je da puno stvari može pokrenuti takve navike, uključujući akutni stres koji su mnogi doživjeli tijekom pandemije korona virusa.

– Ponekad za to ni nema razloga. Prvo što treba učiniti je utvrditi radi li se o lošoj navici ili nečem drugom. Ako je, na primjer, netko prije morao stalno prati ruke, možda je ta navika sada izmakla kontroli zbog Covida-19 – rekla je.

To, kaže, može značiti da osoba pati od opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP). Postoji niz terapija koje se mogu koristiti u tom slučaju, a klasični tretman je kognitivna bihevioralna terapija. Dodala je da nekima može pomoći i terapija izlaganjem u kojoj osoba doživljava male dijelove svog ponavljajućeg ponašanja, ali u kontroliranom okruženju.

Iako se za liječenje OKP-a mogu koristiti i antidepresivi, dr. Jarvis kaže da ih liječnici pokušavaju izbjegavati.

– Liječenje antidepresivima bilo bi potrebno samo u ekstremnim scenarijima kada ponašanje preuzima čovjekov život. Ta su ponašanja prisilna i često su uzrokovana nekim poremećajima mentalnog zdravlja poput autizma i Aspergera, a ponekad se mogu povezati s tjeskobom – dodala je.

Neka ponavljajuća ponašanja češća su od drugih, a ponekad se svodi na to koliko su pristupačna. Najčešća takva ponašanja su grizenje noktiju, vrpoljenje i uvijanje kose, rekao je dr. Emeka Okorocha.

– To može stimulirati um i većina ljudi to radi kad su nervozni ili uzbuđeni. To je sasvim podsvjesno i ljudi ne shvaćaju što čine, a radi se uglavnom o ljudima s puno energije. To također može postati poput mišićne memorije i naviku je jako teško promijeniti.
To se ukorijeni u ljudima i teško se prepoznaje kao loša navika ukoliko ne šteti zdravlju – objasnio je.

Ponavljajuće ponašanje može biti potaknuto i trenutnim stresom.

– Stvari poput čupanja kose, znojenja i tresenja su sve načini da se utvrdi je li netko nervozan – kaže Okorocha.

Kaže da ljudi razvijaju navike iz različitih razloga te da dob i spol također mogu utjecati na ponavljanje ponašanja.

– Primjerice, mlađi ljudi imaju veću vjerojatnost da jedu rukama i stave ruke blizu lica, tako da im je ‘usput’ i gristi nokte – rekao je.

Dodao je i kako će djevojke češće uvijati kosu, dok će oni koji svaki dan prolaze pokraj slastičarnice, češće jesti slatko.

– Praktičnost povećava vjerojatnost za ponavljajuće radnje i ukoliko se ne radi o mentalnom poremećaju, uvijek možete iz svoje rutine izbaciti okidače loših navika pa vidjeti hoće li to pomoći – savjetovao je.

Gledajući najčešće loše navike poput grickanja noktiju i čupkanja kose, dr. Jane Leonard upozorava da mogu izmaći kontroli, što dovodi do infekcije.

– To može biti bilo što, od stiskanja prišteva do čupkanja krasti, sve što uzrokuje pucanje zdrave kože. Najčešći razlog za to su stres i anksioznost – rekla je.

Dodaje da je pretjerano čupanje kose često emocionalni odgovor na traumu, a može biti povezano s opsesivnim kompulzivnim poremećajem, stresom i tjeskobom.

Također je rekla da to može biti oblik samoozljeđivanja, gdje osoba sebi nanosi štetu kako bi oslobodila emocionalni stres ili zabrinutost.

– Ključni znakovi da takvo ponašanje izmiče kontroli su ako koža postane oštećena ili zaražena. Na primjer, kod čupanja kose može se stvoriti ćelavi dio, a oštećenje noktiju ili kože može dovesti do krasta, ožiljaka ili infekcija. To bi također moglo biti povezano s pogoršanjem mentalnog zdravlja, tako da osoba možda ne spava dobro, osjeća se pod stresom i koristi drogu i alkohol kako bi prikrila simptome, stoga je važno kod ovih pacijenata istražiti dublje razloge koji stoje iza ovih ponašanja – zaključila je dr. Leonard.

Facebook Komentari