Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje i Ministarstvo obrazovanja kreće s najvećim projektom nakon uvođenja državne mature, pišu 24sata.
Uvodi se takozvana “mala matura”, odnosno nacionalni ispiti na kraju osmog razreda. Tako će, od iduće godine, uz ocjene iz osnovne, za upis u željenu srednju školu, vrlo važni biti i rezultati postignuti na maloj maturi, doznaje HRT.
– Sad ćemo dati nalog Nacionalnom centru da krene s izradom projekta nacionalnih ispita i to za osnovne škole, ono što su nam rekli najbolja je provjera u 5. i 8. razredu, rekao je Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja.
Poplava odlikaša u osnovnoj školi, zbog uspjeha pritisci roditelja i učenika na učitelje, učenje isključivo radi ocjena, a ne znanja – sve su to argumenti da se provjerom nacionalnim ispitima utvrdi stvarno znanje naših osnovnoškolaca.
– Roditelji na kraju školske godine češće komuniciraju s učiteljima, traže od učitelja da ponovo ispitaju njihovo dijete, smatraju da ono zna za veću ocjenu. Ako ne ostvare tu višu ocjenu onda su pritisci još i jači, kaže Anita Poslon, prof. hrvatskog jezika, OŠ Granešina, Zagreb.
Često, dodaje, šalju i anonimne prijave mjerodavnim institucijama.
– S jedne strane imamo gomilu odlikaša i dio njih ne opravdaju ocjenu i uspjeh tijekom srednje škole, kaže Anita Lasić, prof. engleskog jezika, OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora.
To će se, kažu u Nacionalnom centru, uskoro promijeniti.
– Jednako kao što se srednjoškolci upisuju na fakultete tako će i osnovnoškolcima mjera za upis u srednju školu biti ocjene koje su postigli tijekom osnovnog obrazovanja, ali i objektivna vrijednost vrednovanja nacionalnih ispita, kaže Ivana Katavić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
– Dobijete uvid ne samo u znanje pojedinih učenika nego kakvi su učenici iz pojedinih škola iz pojedinih područja. Možete analizirati što je dobro, što loše, što se može popraviti, kaže ministar Fuchs.
– Oni se usmjeravaju i na kompetencije učenika pa oni mjere kompetencije u matematici i hrvatskom, dakle gledamo ih kroz matematičku i čitalačku pismenost, rekla je Katavić.
Nacionalne ispite, popularno rečeno malu maturu, priželjkuju i mnogi ravnatelji srednjih škola. Kažu, upisi su nam se zbog poplave odlikaša pretvorili u farsu.
– Ne bih se složio s pristalicama da je to stres za učenike. Oni pišu u svojoj sredini sa svojim profesorima i ne vidim razlog za stres, kaže Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Zagreb.
Gotovo sve europske države provode nacionalne ispite. Zanimljivo je i to da se nigdje ne doživljavaju kao bauk, nego pomoć. A ovogodišnje ispitivanje maturanata koje je proveo Nacionalni centar, pokazalo je da 90 posto njih sugerira i želi da se tijekom obrazovanja češće provode ispiti koji bi im dali uvid u njihovo stvarno znanje.
