VIDEO Aktualno prijepodne: Bulj traži vojsku na granicama; Grbin produženje moratorija na kredite i ovrhe

Nakon dviju izvanrednih sjednica, novi saziv Hrvatskog sabora u srijedu počinje svoju prvu redovnu sjednicu i redovno jesensko zasjedanje.

Sjednica počinje “aktualnim prijepodnevom” za kojega će 41 zastupnik moći postaviti pitanje premijeru Andreju Plenkoviću i njegovim ministrima. Ždrijeb je odlučio da će u novom sazivu prvi pitanje postaviti zastupnik stranke Fokus Dario Zurovec, a posljednji, 41., HDZ-ov Josip Đakić.

Premijer Andrej Plenković stigao je u Sabor. Ondje je obavljeno tradicionalno fotografiranje premijera i ministara.

Klubovi lijevo-liberalnih stranaka najavili da će od Ustavnog suda zatražiti ocjenu ustavnosti izmjena saborskog Poslovnika kojima je, kažu, zbog epidemioloških mjera onemogućeno svim zastupnicima sudjelovanje na sjednicama Sabora, a time i broj replika koje mogu uputiti predlagateljima.

Sandra Benčić (Možemo) smatra da svi zastupnici trebaju sudjelovati na sjednici, ili u sabornici, ili prostorijama pored nje ili putem video linka. “Kada se radi o glasovanju, jer HDZ ima tanku većinu, onda može video linkom, ali kad se radi o radu parlamenta i postavljanju zastupničkih pitanja onda ne”, ustvrdila je.

Na dnevnom redu koji je predložen zastupnicima za sada je samo 12 zakona, šest ih je predložila Vlada, pet Mostov zastupnik Miro Bulj i jednog Klub Mosta NL, ostalih 40-ak točaka čine različita izvješća i odluke.

Prvi radni tjedni Sabor će raspraviti četiri zakonska prijedloga, od čega u srijedu poslijepodne izmjene Zakona o šumama.

Iako zbog pandemije koronavirusa Sabor provodi stroge mjere zaštite, “aktualno prijepodne” održat će se na uobičajen način, jedina je razlika što zastupnici koji ne postavljaju pitanja neće sjediti u sabornici.

Naime, jedna je od mjera zaštite, dogovorena na saborskom Predsjedništvu, da u Sabornici sjedi najviše 41 zastupnik plus predsjedavajući, a svi moraju nositi maske.

Planirano je da Sabor radi četiri tjedna, a nakon toga će vidjeti hoće li napraviti stanku ili nastaviti dalje, ovisno o broju zakona.

Na dnevnom redu koji je predložen zastupnicima za sada je samo 12 zakona, šest ih je predložila Vlada, pet Mostov zastupnik Miro Bulj i jednog Klub Mosta NL, ostalih 40-ak točaka čine različita izvješća i odluke, piše N1.

Zastupnik SDP-a Domagoj Hajduković pitao je premijera oko korupcije u Hrvatskoj, posebno u pravosuđu. “Hoće li građani biti zakinuti za novac iz EU fondova zbog vaše loše politike?”, pitao je.

Premijer mu je odgovorio da vezano za čitanje stranih medija pa i informaciju o mogućoj uskrati novca zbog korupcije ne zna ništa, ali da zna procedure vezano za vladavinu prava u EU više od njega i novinara koji pišu o tome.

On je, kaže, sjedio na Europskom vijeću pet dana i zna što je govorio i za što se zalagao vezano za poštivanje vladavine prava i europska sredstva.

Ističe da Hrvatska apsolutno poštuje načelo vladavine prava za korištenje europskih sredstava.

Hajduković mu je odgovorio kako je ponosan na njega kao premijera jer očito on zna sve, prenosi N1.

Peđa Grbin iz SDP-a pitao je premijera što će poduzeti nakon što banke više ne nude moratorij na kredite, a istječe i moratorij na ovrhe

Plenković mu je odgovorio da ne možemo zaboraviti na privatne obveze koje ljudi preuzimaju. “U krizi dati za plaće da, ali zaboraviti privatne obveze, to ne možemo.”

Grbin mu je odgovorio da docira građanima koji su možda izgubili posao ili nisu dobili sezonski posao pa će zbog 500 kuna duga sada protiv njih ići ovrhe.

Kaže da je licemjerno da Vlada ima dug osam milijardi kuna u zdravstvu i to rješava, a ovo ne. Predložio mu je moratorij na kredite od godinu dana bez naplate kamata, a što se tiče ovršnih postupaka predložio je još tri mjeseca moratorija na ovrhe i u tom razdoblju novi zakon.

Zastupnica Možemo! Sandra Benčić pitala je ministra gospodarstva Tomislava Ćorića oko afere Vjetroelektrane.

“Ključni događaj je vaše ukidanje rješenja prethodnika Dobrovića kojim je omogućeno da se investitor oslobodi obveze i do kraja 2017. realizira investiciju i zadrži status povlaštenog proizvođača iz 2013. koja je više od sto puta veća od tržišne.

Budući da ste invesitoru omogućili da zaradi milijardu kuna zanima me jeste li imali sastanak ili komunikaciju s investitorima ili predstavnicima investitora i jesu li tražili ukidanje rješenja prethodinka Dobrovića i jeste li komunicirali s Josipom Rimac o ovomo pitanju?”

Ćorić je odgovorio da rješenje doneseno 2017. je značilo poništenje rješenje ministra Dobrovića, ali da nisu tim rješenjem omogućili da zadrži status povlaštenog proizvođača jer da do tog rješenja nije došlo on je taj status imao još iz 2013. godine.

“Imali smo u nekoliko navrata komunikaciju s investitorom u ministarstvu i to sam rekao, na tim sastancima nas je upoznao s pravnim radnjama koje će učiniti temeljem rješenja ministra Dobrovića i one su poznate, CEMP je podnio prijedlog za obnovu postupka i o tom obavijestio i DORH.

Pomoćnik ministra Validžić u to vrijeme nije sudjelovao u donošenju ovog rješenja jer su pitanja bila okolišne prirode i nisam nikada imao priliku s gđom. Rimac razgovarati na ovu temu”, rekao je Ćorić.

Benčić mu je odgovorila kako iz njegovog odgovora proizlazi da se sastajao s investitorom, a kako je sastanak bio s odvjetnicima pretpostavlja da je podlegao pritisku prijetnje investicijskim tužbama.

Kaže da njegovo ukidanje rješenja koštalo građane Hrvatske više od milijardu kuna u sljedećih 14 godina, a “nanijeli ste i dodatnu štetu jer EK traži da se provede studija utjecaja na okoliš. Ovdje se radi o višestrukoj financijskoj šteti Hrvatskoj”, zaključila je.

HDZ-ov Mario Kapulica pitao je ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića oko ilegalnih migracija.

Božinović kaže da je u ovoj godini do sada bilo 16.000 pokušaja ilegalnog prelaska granice. Ističe da ljudi koji dolaze ne bi dolazili do naših granica bez onih koji im pomažu.

Tvrdi da je razan spektar onih koji pomažu, a u posljednjoj fazi je to organizirani kriminal. U prilog tome navodi više od 2000 uhićenih krijumčara koji dolaze iz više od 30 zemalja, uglavnom europskih, najviše iz susjedstva.

Kao problem ističe nekontrolirani ulazak migranata u BiH, a Hrvatska će nastaviti štititi granice u skladu s domaćim i europskim zakonodavstvom. Kaže da je važna i zajednička europska politika u ovom pitanju, ali to ne ide tako lako.

SDP-ova Sabina Glasovac pitala je premijera Plenkovića oko člana HDZ-a Tončija Vuksana koji je u računovodstvo škole koju vodi zaposlio svoju kćer, nevjestu i nećakinju.

“Vidite li vi u ovom slučaju potencijalni nepotizam, zloupotrebu položaja i ovlasti i je li vam to normalno. Ako nije što ćete napravit u mandatu kako bi se sredio sustav zapošljavanja u školama?”, pitala je.

Premijer je odgovorio da je vidio samo naslove slučaja, a ne zna detalje, ne djeluje mu ozbiljno i uobičajeno to što se ondje radilo i dakako vjeruje da će odgovorni provjeritii sve. Ističe i da nije moguće imati detalje oko svih natječaja i poručio neka se sve utvrdi.

Glasovac mu je odgovorila da je propustio uvesti licenciranje ravnatelja i što je uvedeno bodovanje na natječajima pa se događa situacija da poželjni kandidati dobiju pitanja ranije pa imaju najviše bodova.

“Elegantno migoljite od stvari koje se tiču vaše odgovornosti i ne želite preuziti odgovornost. Nešto je trulo u državi Danskoj, a na vama je da maknete tu trulu jabuku, samo je pitanje želite li to”, rekla mu je Glasovac, prenosi N1.

Vesna Nađ iz SDP-a pitala je premijera oko afere stručnih državnih ispita što je učinio da dužnosnike onemogući u trgovanju utjecajem. Plenković je odgovorio kako smatra da nakon ove akcije to više nikome neće pasti na pamet.

Ivan Penava iz Domovinskog pokreta premijeru Plenkoviću rekao je da građani istočne Hrvatske nemaju iste uvjete za život kao ostatak Hrvatske.

“Građani istočne Hrvatske imaju i žive u režimu policijskog sata jer ne mogu boraviti na otvorenome jer je u tim krajevima nemoguće između 19 i 22 sata izaći zbog komaraca.

“Hoće li država išta poduzeti?”, pitao je premijera koji mu je odgovorio da je upoznat s problemom komaraca na istoku Hrvatske i da je to problematika u nadležnosti gradova i županija, ali da je Vlada spremna pomoći ako bude potrebno.

Penava je istaknuo da se taj problem ne može točkasto riješiti, ali da traži potporu u prijedlogu zakona koji će izraditi.

Ermina Lekaj Prljaskaj pitala je ministra Tomislava Ćorića o sezonskim obrtima koji rade devet mjeseci, a svih 12 mjeseci su obveznici plaćanja doprinosa.

“Koje mjere ministarstvo gospodarstva i održivog razvoj aplanira poduzeti vezano za sezonske obrtnike?”, pitala je.

Ćorić joj je odgovorio da se mjere provode u koordinaciji svih resora u Vladi. Obrtnici sezonci su obuhvaćeni mjerama za očuvanje radnih mjesta.

Milan Vrkljan iz Domovinskog pokreta ustvrdio je da je u samo par mjeseci mandata Vlade dug u zdravstvu ponovno porastao, a osvrnuo se i na snimljeni razgovor Zadravce-Beroš. Pitanje, kaže, postavlja Plenkoviću jer očito on o svemu odlučuje.

Premijer mu je odgovorio da o bolnicama i zdravstvu ne odlučuje on sam nego svi u Vladi zajedno.

Marina Lerotića iz IDS-a zanimalo je što će Vlada učiniti za ostanak proizvodnje British American Tobaccoa u Istri. Premijer Andrej Plenković odgovorio je da je Vladi Istra važna i da im je bitno da zadrže radna mjesta i strane ulagače kao i održavanje poveznice između proizvođača duhana u Slavoniji i BAT-a.

“Ministar Marić vodi razgovore s predstavnicima BAT-a i uvjeren sam da ćemo naći rješenje. Vlada je angažirana, razgovori traju, siguran sam da ćemo doći do kvalitetnog okvira i za radnike i da kompanija ostane na našem tržištu. Vlada će za BAT pronaći rješenje”, rekao je.

HDZ-ovog Damira Habijana zanimalo je što Vlada planira po pitanju subvencioniranja stambenih kredita, mjere koja se pokazala popularna među mladima.

Ministar Darko Horvat kaže da se baš od danas mogu podnositi zahtjevi za nove subvencije.

Zastupnik Mosta Miro Bulj pitao je premijera Andreja Plenkovića je li upoznat da ljudi u Zagori nisu sigurni od migranata koji su, tvrdi, sve nasilniji pa spominje i otmice.

“Hoćete li u skladu sa zakonom uputiti ponosnu hrvatsku vojsku na granicu i tako poštovati Ustav?”, pitao ga je Bulj i dodao pitanje o ulaganju u Dalmaciju i ako može reći tko su mineri Nacionalnog stožera.

Plenković mu je odgovorio da ne zna kako on kao suverenist i branitelj kune govori o eurima, mislio je da je njegov kolega Troskot rekao da moramo govoriti o 170 milijardi kuna.

“Što se tiče migracija naša politika je da granice čuva policija, više od 6000 policajaca danonoćno čuva dugu i kompliciranu granicu.

Određeni migracijski pritisak postoji i zato sve ovo vrijeme na ovoj zapadnobalkanskoj ruti hrvatska policija se pokazala kao insitucija koja djeluje na tragu zaštite hrvatskih interesa i granice i ne dopušta nezakonite migracije i na tome im još jednom zahvaljujem.

Obranu od moguće novog migrantskog vala treba se definirati na granici između Turske i Grčke”, kaže premijer i ističe da je ondje na vlasti sada premijer iz redova pučana. Ne vidi nijedan opravdan razlog za angažiranje vojske.

Kaže da je u mandatu ove Vlade dosta učinjeno za Splitsko-dalmatinsku županiju i da to nastavljaju raditi.

Mirela Ahmetović iz SDP-a rekla je da suradnja Milana Bandića i HDZ-a traje i da ga je HDZ vješto podržavao, posebno u prošlom saborskom mandatu.

“Bandić može opustošiti proračun, a vi imate većinu u Saboru. Danas HDZ kaže da Bandić gura Zagreb u ponor. Znači li izostanak podrške HDZ-a izvještaju o izvršenju proračuna da Bandić više nema vašu političku podršku i mogu li građani očekivati Bandićev odlazak u Remetinec ili može računati na vašu politiku podrške do kraja mandata?”, pitala je.

“Na trenutak sam zatvorio oči i pomislio da je kolega Gordan Maras u Saboru. Ne znam zašto vi s otoka otvarate temu i dolazite iz osme izborne jedinice koja nema veze s prvom izbornom jedinicom i gradom Zagrebom.

Moj standardni odgovor za one koji su koristili Sabor za teme Gradske skupštine da se obrati kolegama u Skupštini i da tamo raspravljaju.

Vaše aluzije da netko uživa političku zaštitu i da će mu se nešto dopustiti ili ne, to razotkriva kako vi na to gledate, znači da je to neki vaš kolega vi bi ga štitili.

Ja vam predlažem da razgovaramo o LNG-u, o tome da će brod koji putuje prema Hrvatskoj biti u funckiji od prvog prosinca, da su smanjeni troškovi, da ćemo osigurati energetsku neovisnost, diverzificirati opskrbu plinom, to su teme koje sam mislio da će vas zanimati”, odgovorio je premijer.

Sabina Glasovac tada se javila da je premijer prekršio članak Poslovnika koji daje mogućnsot zastupnici da pita što god želi. “On je tu gost i treba pristojno odgovarati, a ne docirati zastupnici što ga smije ili ne smije pitati.”

Gordan Jandroković rekao je da nije bilo povrede Poslovnika.

Ahmetović je odgovorila Plenkoviću da su o LNG-u mogli razgovarati, ali nije odgovorio ni na jedan njezin dopis pa pred kamerama lagao da vrše komunikaciju s općinom Omišalj.

“Nikada niste stupili u kontakt sa mnom jer vas nije briga za stanovnike Omišlja. Vaši odgovori govore o vama, izgubili ste moralni kompas, neodoljivo me podsjećate na ratnog profitera Ivu Sanadera, pazite da ne završite kao on”, rekla je Ahmetović premijeru.

SDP-ovu Ivanu Posavec Krivec zanimalo je je li premijer Plenković razgovarao s ministrom Tomislavom Ćorićem oko pogodovanja oko projekta CEMP-a i izgradnje vjetroelektrana.

“Smatrate li da je moguće da minstar nije znao što mu radi pomoćnik i je li to isti ministar Ćorić koji je potpisao studiju koja je išla na ruku investitoru Bašiću. Jeste li sve poduzeli da se rasvjetli ono što se radilo u kabinetu ministra i hoćete li dalje djelovati nezainteresirano i čuditi se kada USKOK iskopa nešto novo o ljudima iz vaše Vlade?”, pitala je.

Premijer joj je odgovorio da što se tiče borbe protiv korupcije da je upravo slučaj koji je spomenula dokaz da DORH, USKOK i policija posao rade u potpunosti samostalno neovisno koje su osobe i dužnosnici na funkciji i tako će biti i dalje.

Što se tiče ministra Ćorića kaže kako želi da ova tema se rasvjetli ne u ovoj završnoj fazi “nego da se razmota klupko od 2003. otkad je projekt krenuo pa i 2010. i 2013., ajmo staviti na stol pa da vidimo što je sve u temi bilo bitno i tko je i kakve odluke i zašto donosio u kontekstu projekta CEMP-a i vjetroelektrana, e to je ono što mene zanima.

Ministar Ćorić se više puta očitovao o temi, razgovarali smo, koliko razumijem ništa s ovim nije imao, a što će od procesa biti to će se dokazati u postupku koji tek treba uslijediti. Odmotajmo klupko do kraja, bilo je tu ljudi iz vaše stranke, članova vaše Vlade, saborskih zastupnika koji su bili dosta glasni o ovoj temi”, zaključio je premijer.

Zvonimir Troskot (Most) kazao je kako hrvatsko nebo moraju štititi najmoderniji avioni. Premijera je pitao koincidira li novac iz EU s time da se Hrvatska obvezala kupiti francuske avione.

“Na stol smo dobili ponudu SAD-a, našeg dugogodišnjeg saveznika, a s druge strane ponudu Francuske. Diskutabilna je vremenska bliskost između ponude Francuske i briselske financijske pomoći Hrvatskoj. Jeste li možda dali uvjetovani prihvat kupovine francuskih aviona kako bismo dobili financijsku pomoć Europske unije”, pitao je Troskot premijera.

Plenković mu nije ostao dužan.

“Fasciniran sam danas debitantima u Saboru. Vi smatrate da smo dobili 22,5 milijarde eura jer je to uvjetovano time da ćemo kupiti Rafal od Macrona? Jeste vi to sada rekli? Uvijek sam smatrao da je Most jedna kavanska demokracija, ali ovakav čemer i jad nisam očekivao. To je nebuloza, nikakve veze nema natječaj za višenamjenski borbeni avion i pregovori koje u ime Vlade vodim na Europskom vijeću o Višegodišnjem financijskom okviru.

Molim vas radi higijene u javnosti nemojte izlaziti s takvim tezama. Netočne su i diskreditiraju vas kao novog zastupnika. Jeftine lažne trikove i aluzije na dogovore i dealove u mračnim kuloarima da bi onda kupili Rafal, to nitko ne može drugi izmisliti osim kreativaca iz Mosta. Čestitam vam na toj kreativnosti,”, kazao je Plenković.

Troskot je odgovorio premijeru da se po rekaciji vidjeli da su ga pogodili u žicu koja ga je pogodila, prenosi dnevnik.hr.

SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić imao je pitanje o snimci razgovora Beroša i Zadravec. Pitao je je li HDZ donio odluku tko će biti novi ravnatelj Vinogradske bolnice.

Premijer Plenković kazao mu je da se ravnatelji biraju na natječajima, sukladno zakonu, kvalifikacijama i programima kandidata. “Što se tiče vaše kreativnosti, nisam vidio da ste Povjerenstvu prijavili predsjednika Milanovića oko puta u Albaniju”,rekao je premijer.

Dončić mu je uzvratio da je njime oduševljen. ‘Kad vam se postavi pitanje, vi se vratite u neku povijest’.

Nije zadovoljan odgovorom i zatražio je pismeno očitovanje.

Prvi zastupnik koji je postavio pitanje je Dario Zurovec iz stranke Fokus.

Pitao je je iz kojih izvora i kojom dinamikom se misli financirati obnova nakon potresa.

‘Dobro znate da su u zakonu pobrojani izvori financiranja koji su trenutno dostupni. Mi ćemo u sljedećih 30 dana kroz program mjera definirati prioritete i oni će biti sukladni izvorima financiranja’, odgovorio mu je ministar graditeljstva Darko Horvat.

Facebook Komentari