Tvrtke mogu računati na pomoć države do kraja godine, evo što kažu poduzetnici

Najmanje do kraja ove godine nastavljaju se mjere pomoći gospodarstvu zbog koronakrize, najavio je na jučerašnjoj sjednici Vlade premijer Andrej Plenković, dodavši da će Hrvatski zavod za zapošljavanje već u ponedjeljak donijeti odluku koja će omogućiti nastavak potpora za očuvanje radnih mjesta, osiguranje likvidnosti te takozvane “COVID kredite”, javlja N1.

“Hrvatska je poduzela nacionalne mjere pravodobno i zato nismo osjetili veći porast nezaposlenosti. Također, omogućili smo premošćivanje krize brojnih gospodarskih subjekata”, naglasio je Plenković i dodao kako su mjere omogućile očuvanje likvidnosti te spriječile veće povećanje broja nezaposlenih, za što je ukupno isplaćeno 6,3 milijarde kuna.

Buduće će mjere do kraja godine prema procjenama koštati oko 800 milijuna kuna, financirat će se iz državnog proračuna, ali dio sredstava bit će kompenziran iz europskih fondova, i to kako iz postojeće financijske perspektive, tako i pro futuro iz zajmova SURE programa.

Također, dio će se financirati iz budućih programa, primjerice Fonda za oporavak i otpornost. Plenković je već najavio da će se sve mjere temeljito raspraviti sa svim ključnim dionicima poput sindikata i poslodavaca, a što o njima misli udruga Glas poduzetnika, rekao je za Večernji list njezin predsjednik Hrvoje Bujas.

“Za početak, uopće ne ulazeći u sadržaj ovih mjera, moram reći da je najvažnije da su poduzetnici dobili neki konkretan datum na koji se mogu osloniti, a to je 31. prosinca. Sada, dakle, svaki poduzetnik pouzdano zna da do tada može računati na pomoć države i više ne mora živjeti u neizvjesnosti iz dana u dan”, ističe Bujas.

Mikropoduzetnici će, naime, do 31. prosinca dobivati 2000 kuna po radniku, ako su imali pad prometa veći od 50 posto. Ta se mjera, rekao je Plenković, odnosi na sve sektore gospodarstva i uključuje otpis pripadajućih doprinosa. Za djelatnosti koje su pak posebno ugrožene do 31. prosinca nastavit će se potpora koja iznosi 4000 kuna po radniku.

Premijer je istaknuo da se to posebno odnosi na prijevoz putnika, ugostiteljstvo, turoperatore i poduzetnike vezane za rekreaciju, kulturne, poslovne i sportske događaje, ako su imali pad prometa veći od 60 posto. Također, i ta potpora uključuje otpis doprinosa na plaće, a osim za ugrožene djelatnosti, mjera od 4000 kuna omogućit će se i poduzetnicima koji budu zatvoreni odlukama lokalnih ili Nacionalnog stožera civilne zaštite, rekao je Plenković.

“To ne znači da će oni samo sjediti i čekati, nego je to vrijeme koje su dobili da pronađu neki modalitet jer onaj dosadašnji u novim uvjetima očito ne može funkcionirati”, ističe Bujas, koji dodaje kako su mnogi poduzetnici spremni preorijentirati svoje poslovanje.

“Baš sam nedavno razgovarao s vlasnicom putničke agencije koja umjesto dosadašnjeg posla otvara OPG, a jedan poduzetnik koji je do sada radio u event industriji prelazi u građevinu. Ljudi se moraju snaći, a pravi će poduzetnici u svakoj situaciji vidjeti priliku”, ističe Bujas te na pitanje je li sad pravo vrijeme za pokretanje novih poslova odgovara kako je baš sad”, najbolje vrijeme za to.

“Neće možda svi imati neku novu ideju, ali oni koji u ovoj situaciji vide priliku i misle da mogu uspjeti na tržištu, e baš u njih treba uložiti”, odlučan je Bujas te dodaje kako pokretanja posla nema bez kapitala, odnosno bez investicija. Stoga pozdravlja premijerovu najavu da se nastavljaju izdavati “COVID krediti” putem HAMAG-BICRO-a i programa HBOR-a, no ističe da su to samo krediti za preživljavanje te da poslovne banke ne bi trebale stopirati investicijske kredite u ovo vrijeme.

Što se tiče nastavka mjere sufinanciranja skraćenog radnog vremena od maksimalno 2000 kuna po radniku uz pripadajuće doprinose, Bujas kaže da ona ima smisla u nekim djelatnostima, primjerice u proizvodnim pogonima koji imaju pad narudžbi.

“No to nema smisla za, primjerice, ugostitelje i hotelijere. Upravo će oni koji rade u turizmu ove mjere trebati i nakon 31. prosinca, tako da se nadamo da taj datum nije za sve fiksni. Njima treba podrška sve do iduće sezone”, kaže te se osvrće na probleme onih poduzetnika koji su morali prestati raditi na određeno vrijeme jer su imali klijenta za kojeg se kasnije ispostavilo da je pozitivan. Među onima koji se susreću s tim problemom su i frizeri.

“Ni uz kakvu pomoć ne bi ih se trebalo svako malo zatvarati na dva tjedna. Vani postoji model po kojem se salon zatvori na 48 sati, dezinficira se, djelatnici se testiraju i nastavlja se s radom. Naš je postulat više rada, a ne manje rada”, zaključuje za Večernji list.

Facebook Komentari