Ključni čovjek nakon izbora u Crnoj Gori: Nećemo se prikloniti ni Đukanoviću niti prosrpskoj opciji

Foto: URA

“Nećemo se prikloniti ni Đukanoviću niti prosrpskoj opciji”, kaže za DW predsjednik URA i lider koalicije Crno na Bijelo Dritan Abazović. Ističe da je za događanja u Pljevljima kriva dijelom policija koja ne reagira.

DW: Gospodine Abazoviću, kako Vi vidite ishod izbora u Crnoj Gori? Je li to pobjeda demokracije ili skretanje u desno u pravcu udaljavanja od EU-a i NATO-a?

Dritan Abazović: U Crnoj Gori se dogodio tektonski poremećaj, nešto što je mnogo godina i za mnoge generacije bilo nevjerojatno. Mi smo prva zemlja u Europi koja do jučer nije imala demokratsku smjenu vlasti. Ona se desila na ovim izborima i to je nešto što je po mom skromnom sudu jako pozitivno. Što će dalje biti oko formiranja nove vlade i nove većine ostaje da se vidi.

U Vašim rukama je, kako ocjenjuju mediji u regiji, sudbina Crne Gore…

Mi smo vjerovali da možemo biti Gamechangeri i postali smo to. Srušili smo režim Mila Đukanovića, koji je bio nedodirljiv 30 godina. Lukašenko s Balkana je pao i to je jako važna činjenica. To ne znači da pred zemljom nisu veliki izazovi ali što se tiče naše koalicije i onoga što smo govorili u predizbornoj kampanji, Crna Gora može biti jako mirna jer je naša politika proeuropski orijentirana, građanska i sa ciljem da se europske vrijednosti potpuno inkorporiraju u naše društvo.

Je li to moguće postići s opozicijom u kojoj su i proruske stranke?

Ja mislim da su teze koje se postavljaju vezano za prorusku i prosrpsku opoziciju pogrešne. Ne zato što ne postoje takve stranke ili što takve stranke nisu dobile značajan broj mandata. Mi trebamo napraviti prograđansku vladu. Nije ovdje pobijedila nikakva prosrpska većina. Ogromna većina građana Crne Gore, neovisno od mandata, vapi za promjenama.

Mi se Đukanoviću nećemo prikloniti

Vaš Građanski pokret URA odnosno koalicija Crno na bijelo čiji ste vi lider jezičak je na vagi za formiranje nove vlade. Kojem taboru ćete se prikloniti: crnogorskoj opoziciji, koja je heterogena i u kojoj se nalaze i proruske snage ili možda ipak Đukanovićevim socijalistima?

Mi se Đukanoviću nećemo prikloniti, zato što smo sav svoj politički život posvetili borbi protiv njegovog režima. To je jedno. Drugo: nećemo se prikloniti ni prosrpskoj opciji nego ćemo tražiti partnerstva po onim osnovama na kojima smo ih propisali prije izbora. Mi smo tražili da se formira stručna vlada i kolege iz opozicije su to prihvatile. U stručnoj vladi ne bi trebalo biti političara. I neće biti političara. Dakle, nema promjene vanjskopolitičkog kursa Crne Gore, niti preuzetih međunarodnih obveza. Zajedno moramo raditi na promoviranju europske agende i onih načela koja smo obećali građanima u predizbornim aktivnostima.

Potpisali ste dakle dokument od četiri točke s liderima opozicije u kojem ste se složili da Crna Gora ostaje na putu ka EU-u, ostaje u NATO-u, da nema povlačenja priznanja Kosova i da će manjine zadržati svoja prava. Koja jamstva imate da će to biti ispoštovano?

Mi smo jamstvo obrane Crne Gore. Mi smo jamstvo promoviranja građanskih vrijednosti. Mi smo jamstvo da neće biti promjene vanjskopolitičkog kursa – dok bude ovisilo od nas. A ako netko drugi može napraviti većinu i želi ju napraviti – sretno mu bilo!

Novinar njemačkog lista FAZ zapitao se: „Mogu li uopće pripadnici opozicije koju čine zeleni i liberali, proeuropski reformisti i albanska manjina, putinovci, srpski nacionalisti i popovi, fanovi EU-a i simpatizeri Trumpa formirati koaliciju. Što vas ujedinjuje ili povezuje s heterogenom crnogorskom opozicijom osim rušenja Đukanovića?

U ovom trenutku samo rušenje Đukanovića i borba protiv organiziranog kriminala i korupcije. Sve opcije su posvećene europskim integracijama i to je taj koncept. Kroz stručnu vladu smo našli model, koji treba biti tranzicijski i omogućiti da se za dvije ili četiri godine organiziraju slobodni izbori a nakon toga da dobijemo vladu u kojoj će biti ideološki slične stranke. Mislim da to svaki čovjek u Crnoj Gori razumije a nadam se da će i svatko u EU-u, tko imalo prati politiku, to razumjeti.

Crnogorska policija ne reagira

U ponedjeljak ste posjetili Pljevlja gdje je došlo do nacionalističkih izgreda nad Bošnjacima. Neki od njih su izjavili da su to doživjeli kao povratak u 90-te. Kakva je tamo situacija?

Situacija nije toliko dobra ali nadam se da će se stabilizirati. Molio sam, a to su učinile i druge kolege, da nitko više ne slavi na ulicama i da izbjegnemo sve provokacije jer provokacije odgovaraju svima koji žele sačuvati status quo. Ono što trebaju znati Vaši čitatelji je da je dijelom za sve što se dešavalo u Pljevljima kriva crnogorska policija, koja ne reagira. Kada sam ja bio tamo, sreo sam 50 inspektora policije i nije moguće da nitko ne može identificirati nijednog napadača, bilo na imovinu, bilo da se radi o fizičkim nasrtajima na neke građane bošnjačke nacionalnosti u Pljevljima. Apeliram na državne organe Crne Gore, apeliram na direktora policije da sve počinitelje, pa makar dolazili i iz njihovih redova, sankcioniraju što prije.

Imaju li napadi na Bošnjake ikakve veze s odlukom njihovih političkih predstavnika da ne uđu u oporbeni blok?

Oni su pozvani da uđu. Više puta sam rekao da bih volio i da mi je potpuno prirodno i očekivano da manjinske stranke budu dio nove većine. Imaju pruženu ruku s naše strane da budu dio stručne vlade.

Zašto to odbijaju?

Ne znam. To nije pitanje za mene. Ali, znam zašto bi njihovi lideri odbili.

Zašto?

Zato što su oni bili dio korupcijske mreže koju je uspostavio Đukanović. I vjerojatno sada, po njegovom nalogu, ne mogu tek tako doći u vladu. Isto tako mislim da će sutra, ukoliko bude bilo izvjesno da će se stvoriti nova većina, potrčati da uđu.

Tko je mislio da će promjena vlasti teći uz ruže, fanfare i cvijeće – bio je u zabludi

Koliko su ovi napadi ali i izgredi u Podgorici prijetnja za mir i stabilnost u Crnoj Gori?

Mi nikada nismo mijenjali vlast u svojoj povijesti. I ako je netko mislio da će se to dogoditi uz ruže, fanfare i cvijeće, mislim da je bio u velikoj zabludi. Ali ljudi moraju znati da su se mnoge negativne emocije taložile na drugoj strani 30 godina, da su mnogi ljudi osjećali diskriminaciju. Mi nismo zemlja neke velike demokratske tradicije, pa da nas ove stvari iznenađuju. Mi smo balkanska zemlja, poluprivatna, koju je zarobilo nekoliko obitelji oko gospodina Đukanovića i mi sad trebamo prijeći onaj prvi i najniži korak prema demokraciji. Najvažnije je da je pokrenut demokratski kotač i da je URA i koalicija “Crno na Bijelo” omogućila da se vrati suverenitet građanima.

U medijima su se pojavili i crni scenariji koji kažu da se tu ne radi o borbi protiv korupcije već o nastojanju da se Crnoj Gori oduzme državnost i da se ona pretvori u novu Vojvodinu ili u najboljem slučaju entitet kao što je RS u BiH. Postoji li takva opasnost ili je to pretjerivanje?

Na Balkanu postoji opasnost od svega. Ali, ne prihvaćam fatalističke scenarije kao da se u Crnoj Gori dogodila kataklizma. Želim vjerovati u bolju budućnost. Predstavili smo listu koja je bila spektakularna, koja je ponudila nove ljude, časne ljude i dobili smo podršku za promjene. I nikakav fatalizam i pesimizam ne trebamo unositi, naprotiv, trebamo svi biti optimistični. Neka se promjene dese i u drugim zemljama. A i ljudi koji brinu i žele plasirati neke negativne scenarije, žele ih plasirati samo isključivo sa željom da se ovdje ništa ne promijeni i da i dalje nastavi cvjetati korupcija i organizirani kriminal.

Zemlje u regiji i pojedini političari ne kriju međutim svoju zabrinutost. Član predsjedništva BiH Željko Komšić je izjavio da incidenti u Crnoj Gori predstavljaju upozorenje i za BiH, jer proruske snage i tamo pokušavaju destabilizirati institucije države? Što Vi na to kažete?

Ja kažem da što god bude ovisilo od nama, mogu biti relaksirani. S dijelom regionalnih političara sam obavio razgovore. Ovdje je samo malo šokantno to što je Đukanović pao s vlasti i što nitko nije vjerovao da ga može pobijediti. I kada ljudi poslije dva-tri dana to prime k znanju i kad poslije tjedan dana malo splasnu strasti, mislim da će sve biti dobro. Svi u regiji, i to je moja poruka, trebaju nove političke elite. Trebaju nam ljudi koji nisu zarobljenici 90-tih. Trebaju ljudi koji mogu unijeti svježinu i energiju, koji nisu opterećeni prošlošću i mogu graditi pomirenje na nekim zdravim osnovama. Što bude do koalicije koju ja predstavljam, to će tako biti i nema razloga za zebnju ni u BiH, ni u Srbiji, ni na Kosovu, ni u Albaniji ni u Hrvatskoj, piše DW.

Foto: URA

Facebook Komentari