Pitate li se zašto vas ljudi ne vole? Vjerojatno niste empatični

Definitivno ne možete ugoditi svima, ali svakako možete istražiti zašto vas ljudi ne vole. Ako ne pokazujete empatiju ili ste ponekad oholi, to bi mogao biti razlog za to. U nastavku slijede tri stvari koje valja razmotriti prije nego što odlučite odbaciti naklonost ljudi koju želite, pišu 24sata.

Želja da ljudi brinu o vama je prirodna. Ali do koje mjere je vama stalo do drugih? Ako ste vješti u uzimanju – tražite ono što možete dobiti bez da primijetite što drugi žele od vas, onda nije ni čudo da ljudi ne žele biti vaši prijatelji. Koliko često pružate pažnju ljudima? Raspitujete li se što se događa u njihovom svijetu ili opažate što im je potrebno da bi se osjećali sigurno i sretno? Ili samo razgovarate o sebi i gledate kako bi vam oni mogli poslužiti?

Kad čujete za tuđu patnju, doživljavate li to kao njihov problem ili kao nešto za što ne trebate biti zabrinuti? Je li vam odbojno slušati o izazovima i poteškoćama drugih ljudi? Možete li prepoznati kada je osoba u boli, kada se boji ili tuguje? Gledate li neugodne emocije kao prijetnju koju ne želite projicirati?

Način na koji se nosimo sa svojim osobnim osjećajima određuje kako ćemo reagirati na druge. Primjerice, ako je za nas neugodnost ili sramota nepodnošljiva, mogli bismo se zateći kako napadamo ili osuđujemo ljude prije nego što uopće primijetimo sram koji pokreće nas. Ljutiti ispadi mogli bi nas zaštititi od nepodnošljive boli, pa svoju sramotu prenosimo na druge kako je ne bismo morali osjećati. Dakle, ljudi nas neće voljeti ako ih navedemo da se osjećaju posramljeno.

Ako emocije doživljavate kao smetnju, nećete ih uočiti ni kada ih drugi pokazuju. Teško da ćete se svidjeti drugima ako ne registrirate njihove osjećaje i ne reagirate sa suosjećanjem. Zato je vrijeme da zastanete prije nego što odgovorite drugima, kako bi se s njima povezali na neosuđujući i ne-sramotan način. Ali da biste to učinili, prvo morate njegovati empatiju prema vlastitim osjećajima. Emocije nisu slabost; povezuju nas sa sobom i jedne s drugima.

Svi se mi suočavamo s gubicima, neuspjehom i nesrećom. Pokušajte biti osjetljiviji na tuđe borbe. To zahtijeva da vlastite neugodne osjećaje prigrlite sa ljubaznošću i prihvaćanjem. Prihvaćajući ranjivost drugih vas čini čovjekom, a potencijalno i ljubaznijima i privlačnijima.

Zastajete li dovoljno dugo i dopuštate li ljudima da odgovore na vaše misli, stavove i mišljenja ili zaobilazite tuđu osjetljivost? Zauzimate li sav prostor u razgovoru? Odbacujete li brzo ono što nije u skladu s vašim uvjerenjima? Jeste li uvjereni da ste uvijek u pravu? Jeste li dovoljno snažni da ponekad prepoznate da griješite i dopustite da na vas utječu stavovi drugih?

Držite li se ukočenog načina razmišljanja koji vas sprečava da se predomislite? Arogancija je neugodna osobina i možda pridonosi vašoj izolaciji od drugih. Shvaćanje da biste ponekad mogli pogriješiti početak je mudrosti, a poniznost je privlačna.

Svi žele osjetiti da su njihovi osjećaji i čežnje važni. Ako uspijete pronaći tu elastičnost u sebi i ljudima ponudite pažnju, možda će vas ljudi gledati drugačijim očima i tako vas zavoljeti. Pokušajte pronaći skladnu ravnotežu između davanja i primanja. Slušajte pažljivo i dajte ljudima ono što čujete.

Put prema tome da se sviđate ljudima nije obavijen tajnom. Često se svodi na to da budemo ljubazni, brižni i empatični prema drugima i doživljavamo sebe kao dio ljudskog postojanja, a ne nekoga tko je poseban ili bolji od drugih. Sve velike duhovne tradicije uče nas da se volimo.

Ako uspijemo ljudima pružiti makar i malo brige ili nježnosti vjerojatno ćemo otkriti da nas cijene, čak i ako to ne učinimo savršeno. U stvari, ljudi se osjećaju ugroženima kada su u društvu ‘savršene osobe’, pa je pretvaranje da smo savršeni kontraproduktivno. Ako riskirate i i ljudima pokažete svoje nesavršenosti, mogli biste se ugodno iznenaditi pozitivnim odgovorom, piše Psychology Today.

Facebook Komentari